Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je danas pred Apelacijskim odjelom Suda BiH strožu zatvorsku kaznu i mjeru sigurnosti za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, te osuđujuću presudu za vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića.
Na početku obrazloženja žalbe, iz Tužiteljstva su istaknuli kako smatraju da je prvostupanjsko vijeće trebalo uzeti u obzir doprinos počinitelja u izvršenju kaznenog djela i način njegova izvršenja. Smatraju da je vijeće dalo preveliku težinu olakotnim, a nedovoljnu otegotnim okolnostima pri donošenju presude, te da opće odredbe o visini kazne nisu pravilno protumačene.
„Obiteljske prilike uzete su kao olakotna okolnost. Također, ranija nekažnjavanost je tretirana kao posebno olakotna okolnost, a mi smatramo da je to tek djelomično olakotna okolnost. Držimo da izrečena kazna ne šalje jasnu poruku da država BiH štiti građane od ovakvih postupaka i onih koji ih provode“, poručili su iz Tužiteljstva.
Zatražili su od Apelacijskog odjela da uvaži žalbene navode Tužiteljstva te Dodiku izrekne strožu zatvorsku kaznu i produljenu mjeru sigurnosti, prenosi Klix.
U vezi s Lukićem, istaknuli su da je žalba na oslobađajući dio presude podnesena zbog pogrešnog i nepotpunog zaključivanja u prvostupanjskoj presudi.
„Pogrešno je zaključeno da optuženi u kritično vrijeme nije obnašao funkciju vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika. Sud je pogrešno tumačio odredbe Zakona o poslovnim subjektima u RS-u, prema kojem je optuženi stekao status v. d. direktora tek upisom u registar“, naveli su iz Tužiteljstva.
Dodali su kako je Lukić u relevantnom razdoblju faktički djelovao kao v. d. direktor, te da sud to nije pravilno utvrdio.
Predloženo je da se presuda u njegovom slučaju ukine i održi glavni pretres pred Apelacijskim odjelom, ili da se presuda preinači u osuđujuću.
Nakon Tužiteljstva, riječ je preuzeo Dodikov odvjetnik Goran Bubić, koji je ustvrdio da u trenutku kada je Dodik potpisao uredbu kojom se osporava djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta u RS-u, Schmidtov „nametnuti zakon“ još nije stupio na snagu.
Istaknuo je da stupanje na snagu nije bilo vezano uz objavu na službenoj stranici OHR-a, već je samo najavljeno da će „biti objavljeno“. Dodao je da je to u suprotnosti s pravnim propisima i dosadašnjom praksom visokih predstavnika, prema kojoj mora proteći osam dana od objave da bi zakon stupio na snagu.
Bubić tvrdi da je Schmidtova odluka izazvala političke posljedice u BiH te da bi i zbog toga drugostupanjska presuda trebala biti drukčija kako bi se „relaksirali odnosi“.
„No, prije svega smatramo da postoje činjenični i pravni razlozi za drukčiju drugostupanjsku presudu“, kazao je Bubić.
Dodao je i da je Schmidt prekršio praksu prethodnih visokih predstavnika koji su, prilikom nametanja odluka, prvo tražili od Parlamentarne skupštine BiH da ih usvoji, a tek ako bi to izostalo – donosili ih samostalno.
Naveo je da je Dodikovo postupanje bilo u skladu s Ustavom, a da je osporeno Schmidtovom nametnutom odlukom.
Ponovio je ranije tvrdnje da Schmidta nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, te da se “zvaničnici neprestano upliću” u ovaj postupak.
Odvjetnik Miloša Lukića, Miljkan Pucan, izjavio je kako njegov branjenik nije potpisao nijedan dokument, jer Tužiteljstvo to nije dokazalo.
„To se ne može dokazati snimkom iz televizijske emisije. On nije počinio kazneno djelo jer postupak nije prošao pravnu proceduru u skladu s Ustavom BiH. Odluka pojedinca ne može biti iznad zakona“, zaključio je, zatraživši potvrdu prvostupanjske presude.
