– Slučaj kojem je pacijentici odbijena dijagnostička pretraga jer je prethodno obavila nalaz kod privatnog liječnika – koji je ujedno zaposlenik iste bolnice – predstavlja ozbiljnu povredu prava pacijenata, ali i moralno i profesionalno neprihvatljivo ponašanje zdravstvenog sustava – reagirali su iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata na slučaj Splićanke kojoj je u KBC-u Split odbijena pretraga na osnovu specijalističkog nalaza liječnika (usput i djelatnika splitske bolnice) ispisanog u njegovoj privatnoj poliklinici.
– U Republici Hrvatskoj, pacijent ima pravo slobodno birati pružatelja zdravstvene usluge, bilo da se radi o javnoj ili privatnoj ustanovi. Licencu izdaje liječnička komora, jednaku za sve djelatnike, bilo da rade u bolnici ili privatno. Nalazi i mišljenja izdana od strane licenciranih liječnika, bez obzira na to gdje su izdani, ne smiju biti ignorirani ili omalovažavani, osobito kada su utemeljeni na stručno provedenim dijagnostičkim postupcima.
Odbijanje daljnje obrade pacijentice zbog toga što je prethodno obavila pregled privatno – i to kod liječnika koji radi u istoj bolnici – otvara niz pitanja: Je li riječ o sukobu interesa? Je li pacijentici uskraćena zdravstvena skrb zbog osobne ili institucionalne samovolje?
Zašto se ne priznaju nalazi koji su stručno valjani, a izdani su od strane liječnika koji istovremeno radi u javnom sustavu? – pitaju se u Hrvatskoj udruzi za promicanja prava pacijenata ističući kako ovakva praksa destimulira pacijente da aktivno brinu o svom zdravlju, povećava troškove jer moraju ponavljati iste pretrage, povećava liste čekanja produbljuje nepovjerenje u zdravstveni sustav, i u konačnici ugrožava zdravlje i dostojanstvo pacijenata.
Šok zbog sustava
– Problem je puno veći nego što se čini, a zapravo smo šokirani odgovorima iz sustava koji navode da su neki privatnici neozbiljni. I to im onda toleriraju? Ako se nalaz ne priznaje jer je neozbiljan, zar ne bi onda takve privatne prakse trebalo zatvoriti jer fušare, i upitna je kvaliteta rada i samo uzimaju pacijentima novac – pitaju se u udruzi objašnjavajući i kako se legalno zlorabi javni zdravstveni sustav među privatnicima.
– Laički rečeno: Zbog tegoba ideš na dijagnostiku, a onda na terapiju ako ti nešto nađu. Dijagnostiku čekaš. Ako imaš novaca, odeš privatniku i tamo naprave dijagnostiku SUTRA. Tako se odmah možeš predbilježiti za terapiju u javnoj ustanovi i pretekneš za par mjeseci ovoga tko nema novaca za privatnu dijagnostiku”.
U udruzi ističu i kako veliki problem u Hrvatskoj predstavlja nepriznavanje nalaza specijalista iz EU.
– Pacijent koji posjeduje medicinsku dokumentaciju i recept iz druge zemlje članice Europske unije često ne može dobiti propisani lijek kod svog liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj, iako ga već koristi, već mora ponovno prolaziti kroz cijeli postupak – uključujući pregled, dijagnostiku i izdavanje novog recepta – kao da prethodni nalazi ne postoje. Primjerice, jedan naš pacijent je za vrijeme svog boravka u Njemačkoj, imao problema sa srcem gdje je napravljena cjelokupna dijagnostika te je dobio stalnu terapiju.
Po povratku u Hrvatsku, nije mogao nastaviti sa liječenjem jer je LOM odbio izdati recept jer nema preporuku specijalista iz Hrvatske. Pacijent je morao najprije čekati godinu dana na pregled kardiologa u Hrvatskoj kako bi dobio isti recept za lijek kojega već koristi. Tako se direktno ugrozila njegova sigurnost, a i prekršila prava pacijenta i osiguranika.
Naravno, ovaj pacijent nije čekao godinu dana, nego otišao privatno jer bi inače bez lijekova vjerojatno umro”, naveli su u udruzi još jedan od apsurda zdravstvenog sustava apostrofirajući kako se u praksi, iako prema EU direktivama i hrvatskim pravilnicima postoji pravna osnova za priznavanje recepata i nalaza iz drugih zemalja članica EU (npr. Direktiva 2011/24/EU i Provedbena direktiva 2012/52/EU), krše i ova prava pacijenta i “namjerno uzrokuje trošak i šteta sustavu”.
Postoji rješenje
U Hrvatskoj udruzi za prava pacijenata nude i rješenje. Što Hrvatska može napraviti?
– Za rješavanje ovog problema slijedi kompletna integracija sustava u CEZIHU, privatnih i javnih, a da se ne dogodi da pacijent, primjerice, uzima neki lijek izdan od privatnog liječnika, a da to specijalist u bolnici ne zna, ili da se nepotrebno šalje dva puta na iste pretrage.
Također, tražimo da se jasno definira i javno objavi protokol o priznavanju nalaza iz privatnih ustanova, osobito kada ih izdaju liječnici koji su istovremeno zaposleni u javnim bolnicama. Pacijent nije kriv što sustav ne funkcionira. Pacijent ima pravo na pravovremenu, stručnu i kontinuiranu zdravstvenu skrb, bez obzira na to gdje je prvi put potražio pomoć”, naglašavaju u udruzi.
