Ono o čemu se danas najviše priča je budućnost. Ne što je bilo, ne što je sada, ne što će biti sutra, nego ono što nas čeka za koju godinu, vjerojatno za deset. Glavna tema tih priča je umjetna inteligencija.
Pojam je to kojim se svi bave, a malo tko ga razumije. Što znači suživot s umjetnom inteligencijom i kako će život izgledati, pojasnio je Martin Giesswein, digitalni humanist, poduzetnik i predavač na ekonomskom i poslovnom sveučilištu WU Executive Akademije u Beču.
’Vrhovno ljudsko vijeće’
Giesswein doslovno živi umjetnu inteligenciju, sve što može, testira, ima svoga avatara, ali i knjigu koja je napisana pomoću AI-ja. “Trenutačno imamo možda i posljednju priliku da kao Europa uskočimo na ovaj vlak. Posljednjih 20 godina smo zeznuli, ovo nam je sada šansa. Europa je zbog Ukrajine i Rusije shvatila da mora napraviti nešto s vojskom, ali i umjetnom inteligencijom. Snage nacija praktičke ovise o umjetnoj inteligenciji, odnosno o tome kako je koristiti za profitabilnost, analizu podataka i slično”, rekao je pa se osvrnuo na tvornice umjetne inteligencije koje financira Europska komisija.
“Ta je infrastruktura vrlo bitna. Mi nismo Silicijska dolina, nemamo ni novac od Kineza, a netko to mora financirati. Zašto je to sve važno? Zato što se kombinacijom društvenih mreža i umjetne inteligencije mogu mijenjati mišljenja. Takva tvornica bila bi savršena u Beču, a nekoliko je razloga za to, ali ako ne krenemo tim putem, i dalje možemo samo prodavati šnicle i vino”, kaže Giesswein, koji je napisao knjigu “Dnevnik humanističke umjetničke inteligencije: AI 2040.”. Napisao ju je snimajući svoj glas koji je putem umjetne inteligencije pretočio u pisani oblik.
No, zašto to uopće spominjemo? U njoj predviđa što će se dogoditi do 2040. godine. “Novinari, znanstvenici… dobit će novu ulogu u budućnosti. Neće trebati znanstvenik da radi eksperiment, nego da postavlja prava pitanja. Tako će biti i s novinarima, morat će namirisati gdje je dobra priča i pitati jaka pitanja. No, u cijeloj toj priči postojat će nešto kao vrhovno ljudsko vijeće gdje ćemo mi nadgledati mašine, stavljati kontekste, testirati, a ono će nam dati report. Baš kao i knjiga – napisana je pomoću umjetne inteligencije, ali ja sam sve nadgledao, prepravljao, a na kraju smo je lektorirali kao vrhovno vijeće.”
Veliku ulogu imate će i digitalna humanizacija. “Digitalna tehnologija nas mijenja i moramo je koristiti na način da štitimo okolinu, da ojačamo demokraciju i društvo. Tehnologija se može oblikovati, a ako je ne oblikujemo, AI će oblikovati nas. Mašine nisu ljudi, ne trebamo im govoriti hvala, time ih humaniziramo, a oni to pamte.”
Koje će onda ljudske vještine biti važne u budućnosti? “Zdrav razum, povijest, filozofija, kontekstualizacija, mogućnost da pitamo pravo pitanje, empatija i humanističke kompetencije, to je ono što AI teško može kopirati. Gledamo što nam je ostalo i to moramo koristiti. Mnogim kompanijama to ionako nedostaje, a nedostajalo im je i u prošlosti i bez AI-ja. To razlikuje menadžere od lidera”, zaključio je Giesswein.
Kada je riječ o biznisu, s umjetnom inteligencijom povezano je i poduzetništvo. O tome je govorio Nikolaus Franke, stručnjak u području poduzetništva i inovacija te profesor na Bečkom sveučilištu za ekonomiju i poslovanje (WU Akademija).
Formula uspjeha
“Ne možemo ni zamisliti što dolazi sljedećih godina. Morat ćemo imati nove proizvode, nove načine reklamiranja… Promijenit će društvo, to je sigurno”, kaže pa dodaje: “Postoje istraživanja da se poduzetništvo nosi u genima, ali sve se mora naučiti. Europa kaska za SAD-om kada je u pitanju poduzetništvo, ponajviše zbog mentaliteta.
Prekasno je ako očekujemo od studenata da tek u 20-im krenu, moramo to učiti već i djecu. Poduzetnik nije onaj koji pokrene neki posao, nego onaj koji promatra priliku i daje joj život”, kaže Franke pa daje formulu uspjeha poduzetnika. “Poduzetništvo se temelji na nekoliko važnih pojmova, a to su znanje, vještina, iskustvo i mreža poznanstava. To je gotovo kao tajna formula.”