Nakon što su izraelske snage u nedjelju izvele zračne napade na iranske energetske objekte, cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su porasle, što je izazvalo strahovanja od moguće nove naftne krize. Najveći europski automobilski klub, njemački ADAC, već je pozvao građane da napune spremnike svojih vozila jer se očekuje daljnji rast cijena goriva. U Njemačkoj su benzin i dizel već u petak poslijepodne poskupjeli za oko dva centa po litri, a ADAC upozorava da to neće biti kraj poskupljenjima jer će naftne kompanije brzo prenijeti rast cijena sirove nafte na potrošače.
Rafinerija u Haifi
Cijena barela nafte skočila je s oko 69 na gotovo 76 dolara, dok je američka WTI nafta porasla na oko 74 dolara po barelu, što je rast od više od sedam posto u samo jednom danu trgovanja. Taj nagli skok uslijedio je nakon što je Izrael izveo napade na ključna iranska energetska postrojenja, uključujući prirodni plin i naftne rafinerije, što je dodatno podiglo tenzije u regiji Bliskog istoka. Reuters izvještava da su izraelski napadi pogodili južni plinski kompleks Južni Pars, jedan od najvećih na svijetu, te naftni terminal blizu Teherana. Iranski protunapadi uključivali su raketne udare na izraelske ciljeve, uključujući i naftnu rafineriju u Haifi. Ta razmjena udara povećava rizik od širega regionalnog sukoba, koji bi mogao ozbiljno poremetiti globalne tokove nafte. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute kroz koju dnevno prolazi oko 18 do 19 milijuna barela nafte, što je približno petina svjetske potrošnje. Iranski vojni dužnosnici nisu isključili tu opciju kao odgovor na izraelske napade, što bi moglo dovesti do ozbiljnih poremećaja u globalnoj opskrbi energentima. Analitičari iz MST Marqueea upozoravaju da bi, ako sukob eskalira do razine u kojoj Iran cilja naftnu infrastrukturu ili blokira prolaz kroz Hormuški tjesnac, tržište moglo suočiti s deficitom od nekoliko milijuna barela dnevno, što bi dodatno podiglo cijene nafte.
Svjetski ekonomisti i energetski stručnjaci prate situaciju s velikom pozornošću. Saul Kavonic, vodeći analitičar MST Marqueea, ističe: “Ova eskalacija povećava rizik za globalnu opskrbu naftom, a tržište već reflektira povećani rizik kroz rast cijena. Ako se sukob proširi, cijene nafte mogle bi skočiti i iznad 100 dolara po barelu.”
Sličan stav dijele i vodeći energetski izvršni direktori koji, iako oprezni u prognozama, upozoravaju da bi dugotrajni sukob mogao izazvati značajne poremećaje u opskrbi i potaknuti daljnji rast cijena. Financial Times naglašava da bi ova kriza mogla imati dalekosežne posljedice na globalnu ekonomiju jer rast cijena energije dodatno povećava inflacijske pritiske u svijetu, što bi moglo utjecati na monetarne politike središnjih banaka i usporiti gospodarski rast u mnogim zemljama. BBC ističe da su brodarske tvrtke u Njemačkoj i širom Europe izrazile zabrinutost zbog sigurnosti komercijalnog pomorskog prometa u regiji, dok je zračni promet u bliskoistočnoj regiji već ograničen zbog eskalacije sukoba.
Njemački ADAC savjetuje vozačima da što prije napune spremnike goriva, po mogućnosti navečer kada su cijene nešto niže tijekom dana, kako bi se izbjegli veći troškovi u narednim danima. U Njemačkoj trenutačno litra benzina stoji oko 1,65 eura, a dizela 1,54 eura, no očekuje se da će cijene rasti kako se sukob bude produbljivao.
Na financijskim tržištima investitori su se okrenuli sigurnim utočištima poput zlata, američkih državnih obveznica i dolara, dok su dionice pretrpjele pad. Indeksi u Indiji pali su oko 0,7 posto, a američke dionice više od jedan posto.
Predsjednik SAD-a Donald Trump izrazio je u nedjelju nadu za postizanjem primirja između Izraela i Irana, ali je također naglasio da ponekad države moraju proći kroz sukobe prije nego što dođe do mira. SAD će nastaviti podržavati Izrael, ali Trump nije komentirao je li zatražio od Izraela da prekine napade.
Što dalje?
Stručnjaci upozoravaju da će daljnji razvoj događaja u regiji Bliskog istoka biti ključan za kretanje cijena nafte i globalnu ekonomsku stabilnost. Ako sukob eskalira i dođe do prekida u isporukama nafte, svijet bi se mogao suočiti s novom naftnom krizom, s posljedicama koje će se osjetiti u svim sektorima gospodarstva. Ova situacija podsjeća na prijašnje energetske krize koje su imale duboke i dugotrajne posljedice na svjetske ekonomije, a sadašnje geopolitičke tenzije dodatno naglašavaju osjetljivost globalnih energetskih lanaca opskrbe. Svjetski mediji i analitičari nastavit će pratiti razvoj događaja, dok potrošači i industrija već osjećaju prve efekte ove nove faze sukoba na Bliskom istoku.
