Plenković kreće u ‘križarski pohod’: Planira pokoriti cijelu Dalmaciju i to s novim ljudima

Blaž Pezo, Stipe Čogelja, Ante Babić i Ivan Malenica, imena su ovo novih i mladih HDZ-ovih nada s kojima bi premijer Andrej Plenković trebao provesti dugo najavljivanu ideju o pomlađivanju stranke, a nakon toga se upustiti i u borbu za lokalne izbore, odnosno za prevlast svoje stranke u četiri po HDZ iznimno važne dalmatinske županije.

Kada je o Blažu Pezi riječ, on je već dugo Plenkovićeva uzdanica za Dubrovačko-neretvansku županiju kojom trenutačno rukovodi vremešni župan Dobroslavić, koji je i uoči prošlih lokalnih izbora razmišljao o odlasku u mirovinu. Naredne godine, nedugo nakon drugog kruga predsjedničkih izbora Hrvatsku očekuju i lokalni izbori za koje je Plenković cilj odavno zacrtao, on se svodi na nekoliko riječi – apsolutna dominacija HDZ-a.

Da bi taj cilj ostvarili, čelnici vladajuće stranke već su krenuli u probir i svojevrsnu selekciju kadrova pri čemu se za Pezu navodno zalaže ministar graditeljstva Branko Bačić, no zasigurno nije nevažno niti to što uživa potporu Zlatka Begušića koji slovi za jednoga od vodećih kadrovika HDZ-a na krajnjem jugu zemlje. Ondje je Begušić navodno moćniji i od ministra Bačića i od HDZ-ove eurozastupnice i bivše gradonačelnice Dubravke Šuice.

Opasne veze

Begušić je, spomenimo usput, u braku s Renatom Matušić koja je rodbinski povezana s Franom Matušićem koji također slovi kao jedan od HD-ovih vladara s krajnjeg juga. Iako široj javnosti Pezino ime nije previše poznato, on je u svojem Dubrovniku poznat i kao voditelj ondašnje Lučke uprave, ali i kao političar bez dlake na jeziku koji je stupce lokalnih medija punio svojedobno kada je lokalnoj HNS-ovki u žaru rasprave poručio da ju je teško zadovoljiti.

I dok Pezo uživa simpatije ministra Bačića, pa i ministrice s juga Marije Vučković, navodno njegovu usponu po HDZ-ovoj hijerarhiji nikada nije bila sklona upravo Šuica, kojoj se zamjerio na stranačkim izborima kada se biralo predsjednika dubrovačke organizacije HDZ-a, a na kojoj je Pezo konkurirao utjecajnoj HDZ-ovki tvrdeći da je stranačko vodstvo pokušalo utjecati na rezultate unutarstranačkih izbora, kao i da su na glasanje u Gradskom vijeću dovođeni srednjoškolci, među kojima su bili i maloljetnici. Ta Pezina upozorenja prije desetak godina nitko nije čuo, no on je u međuvremenu razgranao svoj utjecaj u HDZ-u Dubrovačko-neretvanske županije pa sve upućuje na to da bi baš on mogao biti nasljednik kolege Dobroslavića.

General koji je spasio Plenkovića adut HDZ-a za izbore: Njemu Milanović ništa ne bi mogao

Bude li se pak pitalo samog župana da predloži kandidata za svojeg nasljednika, tada bi to prema tvrdnjama upućenih mogao biti dožupan Joško Cebalo, pravnik kojemu nije nesklon ni premijer Plenković. Cebalo je dubrovačkoj javnosti dobro poznat, a za zamjenika župana prvi je put izabran na izborima održanima 2017. U fokusu njegova rada u županiji nalaze se komunalni i infrastrukturni projekti, a Dobroslavić navodno u njemu vidi mladog i perspektivnog političara za kojeg će se gotovo sigurno založiti kada se unutar HDZ-a bude i službeno vijećalo o njegovu nasljedniku. Veliki je HDZ-ov bazen u dubrovačkoj županiji, u kojoj stranka ionako stabilno vlada, no zato je u obližnjoj Splitsko-dalmatinskoj županiji situacija ipak nešto kompleksnija.

Slaba pozicija

Osim što Gradom Splitom rukovodi Centrov Ivica Puljak, na razini županije na prošlim lokalnim izborima HDZ je s Blaženkom Bobanom jedva zadržao vladajuću većinu što je još tada Plenkoviću bilo zvono za uzbunu koje je ukazivalo na to da se barem djelomice u ovom djelu stranke mora riješiti kadrova Ante Sanadera. Nije da Plenković nije pokušavao odstraniti Sanaderove kadrove iz splitske organizacije, ali mu ti pokušaji nisu urodili plodom pa ni na ponovljenim izborima u Splitu s nestranačkim Zoranom Đogašem nisu uspjeli skinuti Puljka s vlasti.

Nedavno održani parlamentarni izbori na razini Splitske županije ukazali su na to da HDZ ondje nije vodeća opcija te da bi im do idućih izbora još ozbiljnije mogao parirati potrošeni SDP-ovac Ranko Ostojić pa se zato po stranačkim kuloarima počelo govoriti o tome kako bi se župan Boban uoči lokalnih izbora mogao povući u Sabor, iako upućeni tvrde da Bobana ipak u vezi s kandidaturom ne treba do kraja otpisivati. Kako Boban na parlamentarnim izborima nije osvojio značajniji broj glasova, tako se umjesto njega kao kandidat za župana počeo spominjati njegov zamjenik Stipe Čogelja koji bi, s obzirom na to da je rođen 1986., doista označio novu eru, odnosno pomlađivanje HDZ-a.

Čogelja je jedan od najmlađih stranačkih dužnosnika koji se školovao na splitskom Pravnom fakultetu, a karijeru je uglavnom izgradio na lokalnoj razini kao viši referent za opće i pravne poslove u Lučkoj-upravi Splitsko-dalmatinske županije u kojoj je jedno vrijeme bio i savjetnik za pomorsko dobro, a zatim i vršitelj dužnosti Pročelnika Upravnog odjela za turizam i pomorstvo. Prema riječima onih koji Čogelju poznaju, na njegov rad zamjerke nije moguće pronaći, štoviše, Čogelji su skloni čak i lokalni oporbenjaci, dok u HDZ-u kažu da bi on mogao primiriti rivalitet koji postoji između stranačke gradske i županijske organizacije.

Homogenizacija članova

Pod Čogeljinim vodstvom HDZ bi se u ovoj županiji sasvim sigurno homogenizirao, smatraju naši sugovornici koji drže da bi on bio idealan kandidat za župana zato što je mlad, odlučan i simpatičan tip kojega splitska, odnosno dalmatinska javnost percipira kao netipičnog HDZ-ovca s kojim je vrlo dobro upoznat i premijer Plenković koji uopće nije nesklon tomu da Čogelji da priliku na skorašnjim lokalnim izborima.

Na njima će se sasvim sigurno tražiti i nasljednika za Zadarskog župana Božidara Longina koji se zbog svojih susreta s predsjednikom Zoranom Milanovićem zamjerio i premijeru Plenkoviću i svojem zadarskom šefu Božidaru Kalmeti. Kada je po srijedi potraga za Longinovim nasljednikom, tada mnogi unutar lokalnog HDZ-a spominju dva imena. Prvo je ono zadarskog dogradonačelnika Ante Babića, koji se spominje i kao mogući kandidat za zadarskog gradonačelnika jer je Branko Dukić ionako nedavno otkrio da mu je aktualni mandat ujedno posljednji na čelu grada, dok je drugo ime ono dožupana Šime Vickovića koji je prije izbora za zamjenika župana Zadarske županije u dva mandata obnašao dužnost zamjenika načelnika Općine Zemunik Donji.

Plenković spominje porez od kojeg strahuje hrvatska nacija: ‘Cilj je obuzdavanje cijena kvadrata’

Dok je Vicković relativno poznat na lokalnoj razini, Babić je nedavno prisegnuo za zastupnika u Saboru u koji je ušao kao zamjena za državnog tajnika Josipa Bilavera, koji uz ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a slovi za kadar Božidara Kalmete, što je etiketa koja se u zadarskom kraju lijepi i Babiću, koji prema tvrdnjama upućenih uživa značajan ugled u zadarskoj javnosti posebice stoga što dužnost dogradonačelnika obnaša proteklih sedam godina. Oni koji ga poznaju, Babića nazivaju Dukićevom desnom rukom i glavnim operativcem u Gradu Zadru čijem se stanovništvu Babić nametnuo svojom susretljivošću i načinom na koji rješava probleme koji se odnose na brojne segmente funkcioniranja toga grada. Babić je, usput rečeno, po struci pravnik kojega vrlo dobro poznaju i u Županijskom odboru HDZ-a gdje godinama obnaša dužnost tajnika. Prema službenoj biografiji Babić je rođen 1973. u Zadru. Oženjen je i otac dvoje djece, a osim toga bio je i sudionik Domovinskog rata.

Pouzdani kadar

Jedno vrijeme karijeru je gradio kao pomoćnik pročelnika za komunalne djelatnosti, bio je i Stručni suradnik za financijsko pravne poslove u UO-u za financije te vježbenik u UO-u za financije Grada Zadra. U svoj HDZ učlanjen je još od 1990., te je bio predsjednik Temeljnog ogranka Višnjik u tri mandata, a u Višnjiku je bio i član vijeća Mjesnog odbora u dva mandata, koliko je bio i član Gradskog odbora, ali i član Predsjedništva Gradskog odbora.

Za razliku od ovih relativno nepoznatih HDZ-ovaca s lokalne razine, široj javnosti ime Ivana Malenice vrlo je dobro poznato. Riječ je o bivšem ministru pravosuđa kojega je u aktualnoj Plenkovićevoj vladi zamijenio Damir Habijan, no Malenica se s ministarske funkcije nije povukao zbog sukoba s Plenkovićem ili zato što je izgubio premijerovo povjerenje, nego je to učinio na vlastito inzistiranje jer je nedavno treći put postao otac pa se stoga odlučio posvetiti obitelji. Unatoč tomu, Plenković još uvijek računa na Malenicu u utrci za Šibensko-kninsku županiju kojom trenutačno rukovodi Marko Jelić, koji je uoči nedavnih parlamentarnih izbora osnovao vlastitu stranku AP koja, međutim, nije polučila nikakav značajniji uspjeh.

Nakon tog fijaska, Jelić je najavio da se više ne kani kandidirati za župana, a za HDZ-ovce je to označilo sjajnu priliku za pokušaj vraćanja vlasti u toj županiji kojom je godinama prije Jelića upravljao Plenkovićev kolega Gordan Pauk. Kako je na nedavnim parlamentarnim izborima Malenica ostvario respektabilan rezultat, tako Plenković u svojem nekadašnjem ministru vidi idealnog kandidata za novog župana, a i Malenici bi povratak na lokalnu političku scenu išao u prilog utoliko što bi županijom vodio iz svojeg rodnog Šibenika, što znači da bi češće bio kod kuće te imao više vremena za obitelj.