Svi ključni pokazatelji domaćeg IT sektora prošle su godine rasli. S ostvarenih 4,2 milijarde eura poslovnih prihoda industrija je lani uprihodila 11,7 posto više nego 2023. No, stope raste koje je sektor bilježio prije 2023. usporavaju. Poslovni prihodi, primjerice, 2022. rasli su 25,2 posto, broj kompanija 17 posto, broj zaposlenih 14,5 posto, a prihodi od prodaje na stranim tržištima 36,3 posto. Lani su postoci pali na već spomenutih 11,7 posto, 10, 9,9 te 14,5 posto, pokazuje analiza IT industrije koju je objavila Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Iz Komore objašnjavaju da je sredinom prošle godine došlo do stagnacije, no sektor je živnuo u posljednjem kvartalu. Na kraju godine na tržištu je bilo više od sedam tisuća tvrtki koje su zapošljavale nešto više od 41 tisuće radnika, čija prosječna plaća daleko nadmašuje nacionalni prosjek i ne prestaje rasti. Zaposleni u branši lani su prosječno mjesečno zaradili 3056 eura bruto, što je 67 posto više od nacionalnog prosjeka. Ipak, njihova je plaća lani rasla sporije od plaća na državnoj razini (8,8 prema 11,5 posto).
Veliki kreiraju trendove
“Ono što je već neko vrijeme problem je preveliki fokus na razvoj softvera, ali i velika disperzija poslovanja kroz mala i mikro poduzeća”, ističe Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK-a za industriju i održivi razvoj.
Usprkos tome, mali i žilav sektor, posebno kada se usporedi s cjelokupnim gospodarstvom, pokazuje iznimno dobre performanse. Dok su na razini svih poduzeća investicije (koje upućuju na srednjoročna očekivanja poduzetnika) lani pale 0,2 posto, a izvoz rastao tek 0,9 posto, u IT industriji investicije su rasle 5,6 posto, a prihodi od izvoza 14,5 posto, pokazuju Sektorski pregledi HGK-a. Dobro stanje pokazuje i EBITDA marža koja je s 18 posto u 2023. narasla na rekordnih 18,6 posto lani.
Usto, napominju iz HGK-a, na tržištu je prisutna konsolidacija koju, dijelom, karakteriziraju strane akvizicije domaćih kompanija. Tako je prošle godine tvrtku Sedam IT preuzela bugarska Telelink Business Services Group, a Diverto francuski Marlink. Značajan domaći konsolidator je Končar Digital koji je 2024. preuzeo Adnet, a ove godine najavio preuzimanje Neosa.
Tržištem i dalje dominiraju velike kompanije koje su prethodnih godina bile glavni generator ulaganja. Primjerice, u 2023. investicije deset najvećih domaćih IT tvrtki činile su čak 64 posto svih ulaganja sektora.
Ericsson Nikola Tesla ostaje, prema ostvarenim prihodima, najveća IT kompanija u Hrvatskoj čiji je udio u ukupnim prihodima industrije lani iznosio šest posto. Slijedi Infobip i Nexi Croatia (3 posto) pa Span i King ICT (2,6 posto). Među vodećima je i državna kompanija Apis IT koja razvija IT rješenja za državu, a koja je lani ostvarila 77 milijuna eura prihoda, što je rast od 30 posto u odnosu na 2023.
Revizija potpora
Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK-a, kao ključne izazove i prilike u 2026. navodi potrebu za jačanjem digitalnog suvereniteta, uključujući dostupnost domaće infrastrukture u oblaku i otvaranje ključnih sustava, poput NIAS-a, privatnom sektoru.
Usto, poručuju iz HGK-a, trebalo bi razvijati infrastrukturu za umjetnu inteligenciju kako bi domaće tvrtke i institucije imale pristup računalnoj snazi i podacima potrebnima za treniranje i primjenu AI modela. Razvoj takve infrastrukture, kroz gradnju AI gigatvornica, ubrzano potiče i sufinancira EU. Hrvatske nema na karti 13 zemalja u kojima će one biti građene, no jedna će takva biti u Sloveniji. Jukić ističe da udruženje kojem je na čelu zagovara i veću učinkovitost digitalnih potpora koje bi trebale biti usmjerene prema stvarnim potrebama malih i srednjih tvrtki te da bi trebalo napraviti evaluaciju dosadašnjih učinaka IT ulaganja kroz NPOO i jasno definirati smjer za nastavak digitalizacije gospodarstva i uprave u post-NPOO razdoblju.
