Digitalizacija, posebno razvoj umjetne inteligencije, drastično će povećati potražnju za dodatnim kapacitetima za pohranu podataka. Analiza kompanije McKinsey&Company kaže da će razvoj AI-ja više nego trostruko povećati potrebe kapaciteta podatkovnih centara u sljedećih pet godina. Da bi nova potražnja bila zadovoljena, u nova će skladišta podataka, odnosno računalnu snagu, do 2030. samo za potrebe razvoja umjetne inteligencije biti potrebno uložiti 5,2 trilijuna dolara. Tome treba pridodati i dodatnih 1,5 trilijuna dolara ulaganja potrebnih za zadovoljenje potreba tradicionalnih IT aplikacija.
Može li Hrvatska privući dio tih ulaganja? Već se neko vrijeme govori da bismo mogli biti vrlo dobro pozicionirani na europskoj karti podatkovnih centara jer su najveća središta računalne snage u Europi (Frankfurt, London, Amstredam, Paris i Dublin, odnosno FLAPD) dostigla svoj maksimum i događa se određeno preslagivanje. Grad Amstredam otišao je toliko daleko da je novu gradnju velikih podatkovnih centara do 70 megavata, nakon moratorija od godinu dana 2019. godine, ponovno zabranio. Zabranu gradnje novih podatkovnih centara do 2028. uvela je i Irska zbog ograničenja elektroenergetskog sustava.
Dobro okruženje
I dok domaći poznavatelji tržišta smatraju da se možemo vrlo dobro pozicionirati, određene analize svjetskih medija Hrvatskoj ne daju mnogo razloga za optimizam. U privlačenju investicija u podatkovne centre mnogo su bolji posao napravile Španjolska, Portugal, Italija i Grčka na jugu Europe te Švedska, Norveška i Finska na sjeveru. Od ukupno oko 12 tisuća podatkovnih centara, od čega je najveći broj (više od 45 posto) smješten u SAD-u, u Hrvatskoj ih je trenutačno 16, uz tri koja su u izgradnji, otkriva Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku te predsjednik lani osnovane Hrvatske udruge data centara (HRDCA).
“Ukupni kapacitet postojećih je nešto veći od deset megavata, a zanimljivo je da je planirani kapacitet ovih koji se grade tek malo manji od desetmegavata. Vođenjem data centara bavi se, prema našim podacima, desetak tvrtki, od kojih su malo manje od pola telekomi, a ostali nezavisni operatori poput nas, uz jednog operatora iz akademske zajednice”, opisuje Đoreski situaciju na tržištu. Ističe i da potražnja u Hrvatskoj raste zahvaljujući rastu gospodarstva, kako od domaćih tvrtki, tako i od međunarodnih korporacija. “Ponuda i potražnja se zasad prate i očekujemo da će se to i nastaviti. Ne očekujemo da će doći do situacije u kojoj postojeći i planirani kapaciteti ne mogu zadovoljiti potražnju”, navodi Đoreski koji ocjenjuje da je “Hrvatska generalno dobro okruženje za ulaganje u data centre zbog geografskog položaja, povezivosti, rastuće ekonomije i postojećeg lokalnog ekosustava koji može pružiti potrebnu podršku data centrima”.
Hrvatska bi gradnjom tri nova podatkovna centra trebala udvostručiti svoje kapacitete, no oni su i dalje iznimno mali u odnosu na konkurenciju. Primjerice, realizacijom pet novih investicija u Ateni kapaciteti podatkovnih centara u Grčkoj narast će na više od 250 megavata. Među najvećim investitorima u Grčkoj su Digital Realty, američki operator data centara koji je 2020. godine ušao i na hrvatsko tržište, te Italia Telecom Sparkle, talijanska telekomunikacijska kompanija.
Digital Realty nedavno je u Heraklionu na Kreti otvorio podatkovni centar snage 6,5 megavata. Data centar gotovo iste snage, šest megavata s mogućnošću proširenja do 30 megavata, Digital Realty trebao bi otvoriti i na zagrebačkom Jankomiru. Investicija je to koju je američka kompanija najavila 2023.
“Priprema terena za izgradnju na lokaciji našega budućeg data centra na Jankomiru je počela i ti radovi napreduju u skladu s očekivanjima. U ovoj fazi ne možemo dati konkretne procjene završetka jer će dinamika radova ovisiti o stanju na terenu, isporukama dobavljača, mogućnosti povezivanja na potrebne komunalne, energetske i podatkovne sustave i mnogobrojnim drugim faktorima. Vrlo okvirno, očekujemo da će dovršetak gradnje centra biti moguć u 2027.”, kaže direktor Digital Realtyja za Hrvatsku.
Hrvatska i Grčka
Dodaje pritom da Hrvatska i Grčka dijele vrlo slične prednosti kada je riječ o poslovanju s data centrima te naglašava da u privlačenju investicija ne vidi nikakvu konkurenciju između dviju zemalja. Kao prednosti Hrvatske i Grčke navodi vrlo dobar geografski položaj, članstvo u Europskom gospodarskom prostoru, vrlo dobru mediteransku povezanost, kao i visoke mogućnosti korištenja energije iz obnovljivih izvora. “Obje zemlje su po pitanju data centara komplementarne jedna drugoj i dio su Digital Realtyjeve mediteranske strategije. Data centri i u jednoj i u drugoj zemlji mogu opsluživati tržište regija svake zemlje. I jedno i drugo regionalno tržište imaju nekoliko desetaka milijuna korisnika i tek se djelomično preklapaju. Grčka ima niz data centara koji su povezani s drugim mediteranskim središtima podmorskim kabelima i bitni su za cijelu južnoeuropsku povezivost”, objašnjava Đoreski.
Za komentar situacije na tržištu podatkovnih centara u Hrvatskoj tražili smo i kompaniju Cratis koja je u Varaždinu u listopadu 2023. otvorila DC North, trenutačno najveći podatkovni centar u državi snage četiri megavata, no iz kompanije nisu odgovorili na upit. Osim komentara atraktivnosti Hrvatske u privlačenju investitora u podatkovne centre, tako smo ostali i bez informacije o tome kakva je trenutačno popunjenost DC Northa u koji je početno uloženo 17 milijuna eura, s najavom dodatne investicije od pet milijuna.
Iako Đoreski investicijsko okruženje u Hrvatskoj ocjenjuje pozitivnim, jasno je da bi regulativa mogla biti bolja. Tako su se pri predstavljanju Hrvatske udruge data centara mogli čuti komentari da zato što domaće zakonodavstvo ne poznaje podatkovni centar kao posebnu kategoriju investitori uz centar snage deset megavata moraju osigurati oko 190 parkirališnih mjesta, što je potpuno nepotrebno građevini ove namjene. Podatkovni centri, usto, vladajućima nisu pali na pamet ni pri pisanju Strategije digitalne Hrvatske do 2032. Iako je riječ o ključnoj infrastrukturi digitalne ekonomije, u tom se dokumentu ne spominju.
Procjene govore da će samo u Europi podatkovni centri povećati potrošnju električne energije sa 62 teravata na 150 TW do kraja desetljeća. Dostupnost i sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno onom iz obnovljivih izvora zbog europske zelene agende, neki su od vodećih kriterija u odluci investitora gdje će investirati. Osim toga, vodit će računa i o gustoći korisnika te pristupu svjetlovodnoj infrastrukturi, kao i pravnoj sigurnosti i političkoj stabilnosti.
