Federacija Bosne i Hercegovine uskoro bi trebala dobiti moderan i funkcionalan Zakon o zaštiti potrošača, prvi takav zakon donesen na razini ovog entiteta. Bosna i Hercegovina je zakon o zaštiti potrošača usvojila još 2006. godine, a izmjene su uslijedile 2015. Novi zakon detaljno regulira prava i obveze trgovaca i potrošača, kao i provedbene mehanizme.
Zakon je trenutno u fazi Prednacrta i dostupan je javnosti, a uskoro bi trebao krenuti u daljnju proceduru usvajanjem na sjednici Vlade Federacije, nakon čega slijedi zakonodavni postupak u parlamentarnim tijelima. U dokument je ugrađeno jedanaest direktiva Europske unije, čime se ispunjava dio obveza koje je BiH preuzela stjecanjem statusa kandidata za članstvo u EU.
O tome koje EU direktive zakon sadrži, što će donijeti građanima, kako informirati i educirati potrošače o njihovim pravima, kakva su iskustva zemalja članica EU, a kakva onih izvan Unije, te koliku ulogu ima nevladin sektor, govorili su u emisiji Otvoreni studio ministar trgovine FBiH Amir Hasičević, pomoćnica ombudsmena za zaštitu potrošača BiH Tanja Majer i predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura Marin Bago.
– Dobili smo potvrdu da je zakon usklađen s EU direktivama, uključujući najnovija područja kao što su digitalno tržište i kolektivna zaštita potrošača. Cilj je bio jasan – potrošač u FBiH mora znati po kojoj cijeni kupuje, što kupuje i kome se može obratiti ako smatra da je oštećen. Posebnu smo pažnju posvetili transparentnosti tržišta i ravnoteži u položaju trgovaca i potrošača, utemeljenoj na suvremenim ekonomskim principima, izjavio je ministar Hasičević.
Pomoćnica ombudsmena Tanja Majer naglasila je važnost ujednačene primjene zakona na cijelom teritoriju BiH te jačanja inspekcijskih i institucionalnih kapaciteta:
– Potrebno nam je više edukacije i podizanja svijesti o potrošačkim pravima, kao i harmonizacija svih aktera – inspekcija, potrošačkih udruga – kako bi, kad trgovac ne želi dobrovoljno udovoljiti zahtjevima potrošača, pristup prema trgovcu bio jedinstven i usklađen.
Kako bi se zakonodavni okvir ujednačio na razini države, održan je i sastanak ministara trgovine iz oba entiteta. Ministar Hasičević istaknuo je da je u Republici Srpskoj zakon već upućen u proceduru, ali da postoje određene razlike – osobito u kaznenim odredbama.
– Dosad smo imali neujednačene prakse, pa se ista roba različito deklarirala u RS-u i FBiH. To je stvaralo probleme i trgovcima. Nakon što zakon uđe u proceduru, radit će se i na dodatnom usklađivanju. Federacija BiH stavlja veći naglasak na transparentnost cijena, pojasnio je Hasičević.
Informiranost potrošača kao temelj zaštite
Predsjednik Udruge Futura Marin Bago naglašava kako je edukacija potrošača ključna:
– Jedini način da zaštitite potrošača je da ga informirate. Edukacija potrošača nije lak zadatak. Nekad je bilo dovoljno znati čitati s razumijevanjem, ali danas, uz tehnologiju i promjene u načinu života, moramo raditi na potrošačkoj, medijskoj, financijskoj i općoj pismenosti. Sve to mora biti dio obrazovnog sustava.
Ministarstvo trgovine FBiH najavljuje nove digitalne alate, uključujući aplikacije s prikazom cijena i informacije na policama u supermarketima o tome kome se potrošači mogu obratiti u slučaju uočenih nepravilnosti.
Poseban fokus stavljen je i na sigurnost hrane i dječjih proizvoda, budući da povlačenja s tržišta često obuhvaćaju prehrambene artikle i igračke. BiH je već uključena u sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, što omogućuje brzo reagiranje na opasne proizvode.
ŽALBE POTROŠAČA U BiH U prvih pola godine Ombudsman za prava potrošača zaprimio preko 600 žalbi
U prvih šest mjeseci ove godine Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH zaprimila je preko 600 žalbi potrošača koje se uglavnom odnose na komunalne i…
Sugovornici su zaključili da današnji potrošač nema luksuz biti neinformiran – osobito u vrijeme kad su prijevare, posebno putem digitalnih platformi, sve češće.
Vlada FBiH priprema i Zakon o elektroničkoj trgovini, koji će također biti usklađen s europskim direktivama. Procjene pokazuju da Federacija gubi između 200 i 300 milijuna KM godišnje zbog nereguliranosti tog sektora.
