Pola eura, tri dana i desetak papira. Toliko je potrebno za registraciju nove tvrtke u Republici Srpskoj.
Pet kompanija koje su Sjedinjene Američke Države uvrstile 18. lipnja na tzv. crnu listu planiraju upravo to – likvidaciju starih, te osnivanje novih na koje će prebaciti radnike i po mogućnosti ugovore, jer su im sankcije onemogućile poslovanje.
Ministarstvo financija SAD-a priopćilo je kako je sankcioniralo “Prointer ITSS”, “Infinity Media”, “K-2 Audio Company”, “Sirius 2010”, “Una World” i “Kaldera Company”, jer “osiguravaju značajne izvore prihoda” obitelji ranije sankcioniranog proruskog predsjednika ovog entiteta Milorada Dodika, piše Radio Slobodna Europa.
Tim kompanijama, koje su se bavile informacijskim tehnologijama, energetikom i medijima, državne i entitetske institucije i poduzeća su na natječajima dodijelile 1.801 posao vrijedan 240,4 milijuna eura.
Plan je da one ugovore za koje to bude moguće preuzmu nove kompanije.
Preregistracija kompanije kako bi se izbjegle ili zaobišle sankcije nije dozvoljena
Iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u BiH za RSE su kazali kako preregistracija kompanije kako bi se izbjegle ili zaobišle sankcije nije dozvoljena, prema američkim zakonima.
Ukazuju da je uredbom američkog predsjednika Joa Bidena, po kojoj su sankcije izrečene, zabranjena svaka transakcija sa sankcioniranim osobama ili kompanijama, primitak bilo kakvih sredstava od njih i “svaka zavjera stvorena radi kršenja tih zabrana”.
Kompanije ne smiju biti “u vlasništvu, ili pod kontrolom, ili djelovati, ili navodno djelovati za ili u ime, izravno ili neizravno, bilo koje osobe čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s ovom naredbom”, odnosno onih koji su sankcionirani.
Gase se bankovni računi, otkazuju ugovori
Iz “Prointera” su za Radio Slobodna Europa potvrdili kako su “u procesu” gašenja svih sankcioniranih pravnih osoba u okviru grupacije “Infinity International Group”, čiji su dio, “jer više nemaju mogućnost poslovanja”.
“Ušli smo u proces osnivanja potpuno novih tvrtki u vlasništvu naših ljudi iz menadžmenta i kolektiva, koji su s nama od prvog dana, ne kako bismo zaobišli sankcije, već kako bismo sačuvali skoro 800 radnih mjesta”, naveli su iz Prointera za RSE.
Ističu i da se nisu obraćali američkom Ministarstvu financija ni u vezi izricanja sankcija niti eventualne revizije odluke i skidanja s “crne liste”.
Kad će nove kompanije biti osnovane i tko će biti njihovi vlasnici i članovi uprave nije odgovoreno. Bojan Vujić, predsjednik Uprave Infinity International Group, početkom srpnja je kazao da će udio biti ponuđen sadašnjim menadžerima i zaposlenicima.
Procedura osnivanja nove tvrtke u Republici Srpskoj je jednostavna i ne traje dugo.
Banjolučki odvjetnik Andre Obradović, koji se bavi registracijom novih tvrtki za klijente, kaže da se nova tvrtka u RS-u može osnovati za pola eura koliki je minimalni osnivački kapital.
“Potrebno vam je sedam dokumenata, osam ako je više vlasnika, koji s taksama i ovjerama koštaju oko 80 maraka”, kaže Obradović.
Dokumentacija se predaje u Agenciju za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF) RS-a koja vodi registar, s kojom su uvezani Porezna uprava RS-a i Privredni sud.
Oni su dužni završiti registraciju za tri dana i tvrtka nakon toga odmah može početi raditi.
“Što se tiče gašenja tvrtke, u RS-u postoji brza likvidacija koja se plaća oko 400 maraka. Dostavite završne izvještaje i ako su ‘čisti’ računi, bez dugovanja, sud to završi za dvadesetak dana”, kaže Obradović za RSE.
Iz Prointera su ranije priopćili da im poslovni partneri otkazuju ugovore, a banke zatvaraju račune.
RSE je krajem lipnja poslao upit na više od 20 adresa na državnom, entitetskom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini koje imaju važeće ugovore sa sankcioniranim tvrtkama iz RS-a.
Nekoliko ih je, uključujući entitetsko Ministarstvo trgovine RS-a i državnu Direkciju za avijaciju, potvrdilo da je u ugovoru sa sankcioniranim tvrtkama definiran i raskid u slučaju nemogućnosti izvršavanja.
Banke u BiH ugasile su proteklih mjeseci većinu računa tvrtki i pojedinaca koji su se našli pod američkim sankcijama kako se i same ne bi našle u opasnosti od sankcija.
Prema regionalnom ekonomskom registru LRC BIS, komercijalne banke u vlasništvu europskih su od 18. lipnja, kad su objavljene sankcije, do 15. srpnja ugasile 21 račun “Prointeru”, “Kalderi”, “K-2” i “Siriusu 2010”. Ove kompanije su 15. srpnja i dalje imale 48 otvorenih bankovnih računa, uglavnom, u bankama u privatnom vlasništvu. Televiziji UNA nije ugašen nijedan od dva aktivna računa.
Banke trebaju temeljito preispitati svoje propise poslovanja
Nakon registracije nove tvrtke, moraju otvoriti nove račune u komercijalnim bankama.
Iz Veleposlanstva SAD-a u BiH su u odgovoru za RSE upozorili kako “banke i druge relevantne institucije trebaju temeljito preispitati svoje propise poslovanja s klijentima kako bi osigurale da ne krše sankcijske zakone SAD-a pružanjem usluga pravnim ili fizičkim osobama koji na ovaj način pokušavaju izbjeći sankcije”.
Po važećim zakonima, banke imaju pravo odbiti otvoriti nekome račun ili zatvoriti postojeći ako procijene da se time krše uvjeti koje banke same određuju.
“Ovo što su Amerikanci napravili prema pojedincima, poduzećima i bankama u Republici Srpskoj u ekonomiji se zove ‘uzance’. To su pravila ponašanja u obavljanju poslovnih djelatnosti. U međunarodnim financijskim tokovima ta pravila su jednaka zakonima koje svi moraju poštovati”, kaže za Radio Slobodna Europa Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Šain kaže kako je cijela BiH, uključujući i ekonomiju, u usporedbi s američkom ili europskom ekonomijom “statistička greška” i da “svijet može bez nas, ali mi ne možemo bez svijeta”.
“Jedna narodna poslovica kaže da se konj veže gdje ti aga kaže, a druga da mašta može svašta. Prema tome, ne treba se igrati i recimo mijenjati zakone kako bi se bankama naredilo da ne smiju jednostrano zatvarati račune osobama ili pojedincima pod sankcijama SAD-a. Mi se ne možemo suprotstaviti se tako moćnoj mašineriji, ma kako to političari iz RS-a pokušavaju predstaviti”, kazao je Šain.
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je krajem lipnja da je “formiralo predmet” koji se tiče osoba i kompanija koje su pod američkim sankcijama, u kojem se vrše provjere i utvrđuje postoje li elementi kaznenih djela.
Što su vlasti RS-a hitno pokrenule nakon sankcija?
Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 18. travnja hitne izmjene Zakona o radu RS kojim je ozakonjena isplata plaće “u kuverti”.
Zakon je izmijenjen budući da su banke sankcioniranim osobama zatvorile račune i oni nisu mogli primati plaću.
Među njima je i vrh ovog entiteta, uključujući predsjednika Milorada Dodika s obitelji, premijera Radovana Viškovića i predsjednika skupštine Nenada Stevandića, nekolicina ministara, kao i članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović.
Prema zakonima u BiH, tvrtka ne može poslovati u gotovini i mora imati račun u banci, budući da su nekadašnja Služba društvenog knjigovodstva i zavodi za platni promet ukinuti 2001. godine.
Narodna skupština Republike Srpske je 5. srpnja ove godine usvojila izmjene Zakona o bankama, Zakona o unutarnjem platnom prometu, kao i Zakona o Investicijsko-razvojnoj banci RS-a.
Kad izmjene stupe na snagu, ovaj fond za razvoj u koji je uplaćivan novac iz privatizacije, postao bi komercijalna banka u entitetskom vlasništvu koja bi mogla obavljati platni promet.
Iz Vlade RS tvrde da transformacija IRB-a RS nema veze s američkim sankcijama i da se radi o “proširenju djelatnosti”, dok oporba tvrdi kako se sve čini da sankcionirane tvrtke i pojedinci mogu poslovati preko IRB-a.
Američke sankcije su izrečene tisućama osoba sa Zapadnog Balkana, većinom optuženim ili osuđenim za ratne zločine počinjene 1990-ih godina.
Posljednjih godina SAD je izricao sankcije pojedincima i tvrtkama u BiH i regiji zbog podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili veza s Rusijom.
Izrečene sankcije, između ostalog, znače zamrzavanje imovine tih osoba i kompanija u SAD-u, zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, dok banke i druge firme i pojedinci u regiji i svijetu, također, mogu biti meta sankcija ako surađuju s njima.
Zbog sankcija su ugašene internetske domene institucija RS-a zbog čega su preregistrirane na domenu Srbije (.rs).
