Podjele unutar Europe (barem nacionalnih stručnih žirija) po pitanju Baby Lasagne su mala beba u odnosu na one o kojima je ovdje riječ
Novi politički problemi unutar Europske unije, kao da ih ionako nije dovoljno. Ovoga je puta riječ o najnovijoj odluci Međunarodnog kaznenog suda – ICC, čiji je tužitelj Karim Khan u ponedjeljak podnio zahtjeve za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i vođe Hamasa Yahye Sinwara (kao i zapovjednika vojnog krila Hamasa i izraelskog ministra obrane) – i koja je unijela nove podjele između europskih saveznika.
Slično kao što je to i unutar američkog društva koje se sada opasno polariziralo po pitanju politike svesrdne podrške Izraelu od strane predsjednika Joea Bidena i njegove administracije. Dovoljno je podsjetiti na nedavne masovne propalestinske prosvjede diljem američkih gradova, ali i na iste takve prosvjede studenata na brojnim američkim sveučilištima koji su na nekima od njih ugušeni i primjenom sile od strane policije ili pak Nacionalne garde (Austin – Teksas).
Nije tu puno pomogla ni činjenica da su prosvjedi kao svoj ključni narativ imali proturatni karakter, iako su se nedvojbeno pojavljivale i nedopustive parole antisemitskog predznaka. Ali, ruku na srce, to je bilo kudikamo više na individualnoj nego organizacijskoj razini, i ne toliko zbog osobnih (ideoloških) uvjerenja koliko zbog ogorčenosti nad svim onim što se posljednjih, gotovo osam mjeseci događa u Pojasu Gaze i što je svakom normalnom čovjeku teško gledati, a što to nitko od svjetskih moćnika nije u stanju već jednom zaustaviti.
Sinoć je, međutim, Biden ponovo „dolio ulje na vatru“ američkog društva svojim snažnim branjenjem Izraela i njegove politike prema Palestincima, kazavši kako izraelske snage nisu počinile genocid u vojnoj kampanji protiv militanata Hamasa u Gazi te je odbacio kritike propalestinskih prosvjednika.
Dramatične promjene
Europska unija pak ima svojih dubioza po tom pitanju. Pojedine zemlje su u potpunosti zabranile propalestinske demonstracije, nošenje palestinskih zastava i sl., što do sada na tlu, barem zapadne Europe nije zabilježeno u njenoj suvremenoj povijesti. Tako je, na primjer, Grčka jučer čak objavila kako će iz svojih sveučilišta protjerati sedmoro studenata iz nekoliko europskih zemalja (Italija, Španjolska, Njemačka, …) zbog sudjelovanja u protuizraelskim prosvjedima i nošenja palestinskih zastava.
Apsurdne su to odluke ne samo s pozicije da su mirni prosvjedi u zapadnim demokracijama uvijek bili dozvoljeni, poglavito oni proturatnog karaktera, već i s pozicije da zabrane i represija redovito samo potiču dodatni bunt i revolt kod građana i da dugoročno po aktualne vlasti ne donose ništa dobro.
Ali, sada se sve dramatično mijenja, a međunarodna humanitarna načela, ljudska prava i sl. forme izražavanja i jamčenja osobnih i zajedničkih sloboda potpuno blijede pod udarima svemoćne geopolitike kojoj se sve podređuje.
Europska unija i većina njenih članica sada su se u ime geopolitičkih interesa odrekle i svoje donedavne politike koja je imala itekako dovoljno simpatija prema zahtjevima palestinskog naroda koji su išli u smjeru stvaranja dviju država (izraelske i palestinske), a EU je čak bila i članica formata – uz SAD, Rusiju i Saudijsku Arabiju – koji je aktivno radio na pronalasku pravednog rješenja tog složenog pitanja koje najviše opterećuje odnose u međunarodnoj zajednici u cjelini. Pritom je znala itekako oštro kritizirati često nepopustljive stavove izraelskih vlasti. Sada toga više nema, a čast Europe u tom smislu izolirano brane još samo pojedine članice poput Francuske ili pak Španjolske.
U tom su smislu demonstracije jednih protiv drugih struja (propalestinskih i proizraelskih) bile uobičajene diljem Europe proteklih više od pola stoljeća, pri čemu im nitko od tadašnjih vlasti nije zabranjivao niti nošenje zastava niti transparenata ukoliko bi se radilo o mirnim prosvjedima.
I ovdje, kada govorimo o blago rečeno pretjeranoj i predugoj uporabi izraelske sile u Pojasu Gaze (prostoru manjem od područja Grada Senja!), to nikako ne treba miješati (iako mu je neposredni povod) s terorističkim zločinom počinjenim od strane Hamasa 7. listopada prošle godine nad izraelskim civilima kojeg svi u civiliziranom svijetu bez iznimke najoštrije osuđuju (kao i autor ovog teksta). Preciznije, ovo što se već mjesecima negativno događa u Gazi njime se ne može opravdavati. Jer povijest izraelsko-palestinskog sukoba nije počela s danom navedenog Hamasovog zločina, a s njim očito nije i neće završiti (uostalom, jedna takva institucija, kao što je ICC, sigurno se u ovakvim geopolitičkim okolnostima ne bi bez duboke osnove usudila podići navedene optužnice).
Podjele u Europi
Na temu novih podjela u Europskoj uniji po pitanju podizanja optužnica protiv Netanyahua i Sinwara danas se oglasio i medij Politico.
On navodi kako su svi izraelski političari sada stali iza Netanyahua, dok su istovremeno reakcije europskih čelnika podijeljene.
“Zločini počinjeni u Gazi moraju se procesuirati na najvišoj razini, bez obzira na počinitelje”, napisala je belgijska ministrica vanjskih poslova, Hadja Lahbib, u izjavi za X , naglašavajući potporu Belgije radu ICC-a.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je slično priopćenje u kojem stoji da se ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni na izraelskom i palestinskom teritoriju “moraju procesuirati neovisno i nepristrano bez obzira na počinitelje”. “Odgovornost je ključna za sprječavanje zločina i jamčenje mira”, napisalo je ministarstvo.
Francusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je “mjesecima upozoravalo na imperativ striktnog poštivanja međunarodnog humanitarnog prava, a posebno na neprihvatljivu prirodu civilnih gubitaka u Pojasu Gaze i nedovoljnog humanitarnog pristupa”, dodajući: “Francuska podupire međunarodnu Kazneni sud, njegova neovisnost i borba protiv nekažnjivosti u svim situacijama.”
“Prijedlog glavnog tužitelja ICC-a da se izda nalog za uhićenje predstavnika demokratski izabrane vlade zajedno s vođama islamističke terorističke organizacije je užasan i potpuno neprihvatljiv”, napisao je češki premijer Petr Fiala .
Austrijski kancelar Karl Nehammer izrazio je slične rezerve.
“U potpunosti poštujemo neovisnost ICC-a”, napisao je . “Međutim, neshvatljiva je činjenica da se vođa terorističke organizacije Hamas čiji je deklarirani cilj istrebljenje države Izrael spominje u isto vrijeme kad i demokratski izabrani predstavnici te iste države”.
U Londonu se vlada Ujedinjenog Kraljevstva također distancirala od poteza ICC-a.
“Ova akcija ne pomaže u postizanju stanke u borbama, izvlačenju talaca ili dopremanju humanitarne pomoći i postizanju napretka prema održivom prekidu vatre koji želimo vidjeti”, rekao je glasnogovornik premijera Rishija Sunaka.
S druge strane, predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden nazvao je zahtjev ICC-a za naloge za uhićenje izraelskih čelnika “nečuvenim”. (Za razliku od svih zemalja članica Europske unije, SAD nije punopravni član ICC-a.)
“Što god ovaj tužitelj mogao implicirati, nema jednakosti – nikakve – između Izraela i Hamasa”, rekao je Bideni. Uvijek ćemo biti uz Izrael protiv prijetnji njegovoj sigurnosti.
Međutim, izjava ICC-a ne optužuje izraelske i čelnike Hamasa za identične zločine, iako postoji određeno preklapanje.
Njemačko priopćenje, koje je stiglo kasnije od ostalih, počelo je rekavši da zemlja poštuje sud, pozdravljajući njegovo stvaranje kao temeljno postignuće međunarodne zajednice, ali je dodalo: “Istovremeni zahtjev za uhićenjem vođa Hamasa s jedne strane i dva izraelska dužnosnika s druge su dala lažni dojam jednadžbe.” Izjava zatim navodi zločine koje je počinio Hamas i izražava podršku pravu Izraela na samoobranu.
Hamas je također kritizirao odluku ICC-a da izda naloge za uhićenje svojih članova.
Što sada?
Zahtjeve za naloge sada će ocijeniti predraspravno vijeće ICC-a.
“Danas razjasnimo jedno ključno pitanje: ako ne pokažemo svoju spremnost na jednaku primjenu zakona, ako se bude smatralo da se primjenjuje selektivno, stvorit ćemo uvjete za njegov kolaps”, rekao je Khan iz ICC-a u ponedjeljak.
“Čineći to, olabavit ćemo preostale veze koje nas drže zajedno, stabilizirajuće veze između svih zajednica i pojedinaca, sigurnosnu mrežu u koju sve žrtve gledaju u trenucima patnje. Ovo je pravi rizik s kojim se suočavamo u ovom trenutku,” rekao je Khan.
Meter: Poljski predsjednik Duda, kao nedavno Orban, večerao s Trumpom. Što se krije u pozadini?
Prema profesorici Zinaidi Miller, stručnjakinji za međunarodno pravo na Sveučilištu Northeastern, odluka ICC-a da podnese zahtjev za izdavanje naloga za uhićenje ukazuje na određeni stupanj sigurnosti da će zahtjevi uspjeti.
“Tužitelj ne bi tražio naloge u ovoj fazi osim ako nije uvjeren u ono što je do sada utvrdio”, rekao je Miller za medij POLITICO.
Konačni zaključak ovoga puta prepuštam svima vama.
