Rusko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je upozorilo Sjedinjene Države da ne poduzimaju vojne akcije protiv Irana, usred nagađanja o tome hoće li Washington ući u rat uz Izrael.
„Željeli bismo posebno upozoriti Washington na vojnu intervenciju u ovoj situaciji, što bi bio izuzetno opasan korak s doista nepredvidivim negativnim posljedicama“, rekla je novinarima glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova, a prenosi saudijski medij Asharq Al-Awsat.
Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da Iran nije tražio vojnu pomoć od svoje saveznice Rusije usred eskalacije zračnog rata s Izraelom.
„Naši iranski prijatelji nas o tome nisu pitali“, rekao je Putin odgovarajući na pitanje novinara AFP-a na televizijskoj konferenciji za novinare u Sankt Peterburgu.
Donald Trump je, čini se, zasad odustao od udara po Iranu. Naime, kako je sinoć priopćila Bijela kuća, odlučit će u sljedeća dva tjedna hoće li se SAD uključiti u rat. Trump je svijet držao u neizvjesnosti o svojim planovima, skrećući s predlaganja brzog diplomatskog rješenja do sugeriranja da bi se Washington mogao pridružiti borbi na strani Izraela.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt održala je medijsku konferenciju i rekla slijedeće: – Znam da je bilo puno nagađanja… u vezi s predsjednikovim donošenjem odluka i hoće li SAD biti uključene ili ne.“ Potom je citirala Trumpove riječi:
– Na temelju činjenice da postoji značajna šansa za pregovore koji se mogu ili ne moraju održati s Iranom u bliskoj budućnosti, donijet ću svoju odluku hoću li ići ili ne u sljedeća dva tjedna.
Leavitt je rekla da nitko ne bi trebao biti iznenađen Trumpovim stavom da Iran ‘apsolutno ne može imati nuklearno oružje‘ te da mu je to ‘nedvosmisleno jasno već desetljećima‘.
Na pitanje ima li Trump ikakva očekivanja uoči sutrašnjeg sastanka europskih ministara vanjskih poslova s iranskim kolegom, Leavitt kaže da je “cijeli svijet na predsjednikovoj strani”.
– Poruka da Iran ne može dobiti nuklearno oružje nešto je oko čega se gotovo cijelo čovječanstvo, osim samog iranskog terorističkog režima, slaže. Predsjednik očekuje da će Europa tu poruku prenijeti izravno Irancima, dodala je Leavitt.
Oglasio se Kremlj
Promjena režima u Iranu je “neprihvatljiva“, a ubojstvo vrhovnog vođe te zemlje bi “otvorilo Pandorinu kutiju“, poručio je Kremlj. Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je u intervjuu za britanski Sky News da bi Rusija reagirala “vrlo negativno“ ako bi Ajatolah Ali Hamenei bio ubijen.
“Situacija je iznimno napeta i opasna ne samo za regiju, već i globalno“, rekao je Peskov i dodao: “Širenje broja sudionika u sukobu potencijalno je još opasnije. To će voditi samo k novom krugu sukoba i eskalaciji napetosti u regiji.“
“Promjena režima u Iranu je nezamisliva. To bi trebalo biti neprihvatljivo, čak i razgovarati o tome bi trebalo biti neprihvatljivo za sve“, rekao je Peskov, aludirajući na Washington.
Međutim, Peskov nije htio otkriti kakvu bi akciju Rusija poduzela ako bi Hamenei bio ubijen, rekavši da bi to prije svega izazvalo reakciju “iznutra, unutar Irana“.
“To bi dovelo do buđenja ekstremističkih raspoloženja unutar Irana, a oni koji govore o ubojstvu Hameneija trebali bi to imati na umu. Otvorili bi Pandorinu kutiju.“
Rusija upozorava Ameriku da vojno ne pomaže Izraelu
Trump zasad odbija Putinovo posredništvo
Ponude Vladimira Putina da posreduje u završetku sukoba zasad su odbijene od strane Donalda Trumpa, koji je u srijedu rekao da je ruskom vođi poručio: “Posreduj u vlastitom sukobu“, referirajući se na rat u Ukrajini.
Peskov je odbacio ideju da su Trumpove riječi uvredljive te dodao: “Svatko ima svoj jezik izražavanja. Predsjednik Trump ima svoj jedinstveni način govora i svoj jezik. Mi smo prilično tolerantni i očekujemo da i drugi budu tolerantni prema nama.”
Europa pokreće svoju diplomatsku aktivnost
U međuvremenu, zračni rat između Izraela i Irana ušao je u petak u svoj drugi tjedan, a europski dužnosnici pokušavaju vratiti Teheran za pregovarački stol.
Podsjećamo da je Izrael u prošli petak počeo napade na Iran, tvrdeći da je cilj spriječiti svog dugogodišnjeg neprijatelja u razviju nuklearnog oružja. Iran je uzvratio raketnim napadima i napadima dronovima na Izrael i tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopske prirode.
Izraelski zračni napadi ubili su 639 ljudi u Iranu, izvijestila je medijska agencija Human Rights Activists. Među poginulima su najviši vojni dužnosnici i nuklearni znanstvenici. Izrael je izjavio da je najmanje dvadesetak izraelskih civila poginulo u iranskim raketnim napadima.
Izrael je ciljao nuklearne lokacije i raketne kapacitete te je nastojao slomiti vladu vrhovnog vođe Alija Hamneija, prema zapadnim i regionalnim dužnosnicima.
„Ciljamo li pad režima? To bi mogao biti rezultat, ali na iranskom je narodu da se digne za svoju slobodu“, rekao je u četvrtak izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Budući da nijedna zemlja nije odustala, ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke (tzv. format E3), zajedno s visokom predstavnicom Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, trebali su se u petak sastati u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi pokušali deeskalirati sukob.
„Sada je vrijeme da se prekinu teške scene na Bliskom istoku i spriječi regionalna eskalacija koja ne bi koristila nikome“, rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy uoči njihovog zajedničkog sastanka s Abbasom Araghchijem, iranskim ministrom vanjskih poslova.
Američki državni tajnik Marco Rubio također se u četvrtak sastao s Lammyjem i obavio odvojene pozive s kolegama iz Australije, Francuske i Italije kako bi razgovarali o sukobu.
Američki State Department izjavio je da su se Rubio i ministri vanjskih poslova složili da “Iran nikada ne može razviti ili nabaviti nuklearno oružje”.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping osudili su Izrael i složili se da je potrebna deeskalacija, priopćio je Kremlj u četvrtak.
Uloga Sjedinjenih Država ostala je neizvjesna. Trumpov posebni izaslanik za regiju, Steve Witkoff, razgovarao je s Araghchijem nekoliko puta od prošlog tjedna, kažu izvori.
Bijela kuća je izjavila da će Trump u petak ujutro sudjelovati na sastanku o nacionalnoj sigurnosti. Predsjednik je naizmjenično prijetio Teheranu i pozivao ga da nastavi nuklearne pregovore koji su obustavljeni zbog sukoba.
Zoran Meter: Trump će možda udariti po Iranu u roku od 48 sati; hrvatski komentatori su u velikoj zabludi
Rat se nastavlja
U petak rano ujutro izraelska vojska izdala novo upozorenje na nadolazeću kanonadu iranskih projektila. Najmanje jedan je izravno pogodio Beer Šebu, najveći južni izraelski grad, koji je posljednjih dana bio meta napada.
Projektil je pogodio blizu stambenih zgrada, poslovnih zgrada i industrijskih objekata, ostavivši veliki krater i otkinuvši fasadu najmanje jednog stambenog kompleksa, dok je oštetio nekoliko drugih.
“Imamo izravan udar pored jedne od zgrada. Šteta ovdje je prilično (velika)”, rekao je bolničar Shafir Botner. Izraelska javna televizija Kan emitirala je snimke na kojima se vide automobili u plamenu, gusti stupovi dima i razbijeni prozori na stambenim zgradama.
U četvrtak je, prema izraelskim izvorima, Iran napao veliku bolnicu u Beer Šebi, najvećem izraelskom gradu na jugu. Iran je oštro odbacio te navode, rekavši da je ciljao izraelsko vojno sjedište u blizini bolnice. Međutim, Izrael je negirao da su takvi objekti postojali u tom području.
Izraelska vojska također je izjavila da je izvela nekoliko noćnih napada u srcu iranske prijestolnice. Vojska je rekla da su među ciljevima bili pogoni za proizvodnju projektila i postrojenje za istraživanje i razvoj nuklearnog oružja.
Trump je razmišljao o napadu na Iran, moguće bombom “za uništavanje bunkera” koja bi mogla uništiti nuklearna postrojenja izgrađena duboko pod zemljom.
Bijela kuća je, kako je gore rečeno, izjavila da će Trump u iduća dva tjedna odlučiti hoće li se uključiti u rat. To možda nije čvrsti rok. Trump je obično koristio “dva tjedna” kao vremenski okvir za donošenje odluka i dopustio je da se drugi ekonomski i diplomatski rokovi produžuju.
Iranci tvrde da su pogodili operativni centar Mossada
Ništa od nove iranske revolucije?
S obzirom na to da se Iran suočava s jednom od najvećih vanjskih prijetnji od revolucije 1979. godine, svaki izravni izazov njegovoj 46-godišnjoj vladavini vjerojatno bi zahtijevao neki oblik narodnog ustanka tj. nove revolucije. Nije nikakva tajna da to priželjkuje izraelski državni vrh, koji često u izravnom emitiranju poziva iranske građane na, kako kaže – smjenu teokratskog režima i povratak demokraciji.
No aktivisti uključeni u prethodne prosvjede kažu da nisu voljni pokrenuti masovne nemire, čak ni protiv sustava koji mrze, dok je njihova nacija napadnuta.
„Kako bi ljudi trebali izaći na ulice? U takvim užasnim okolnostima, ljudi su isključivo fokusirani na spašavanje sebe, svojih obitelji, svojih sunarodnjaka, pa čak i svojih kućnih ljubimaca“, rekla je Atena Daemi, istaknuta aktivistica koja je provela šest godina u zatvoru prije nego što je napustila Iran.
Nuklearni armagedon: hoće li Izrael ili Iran koristiti nuklearno oružje?
