Neobična i zanimljiva neupravna procedura završila se, prema riječima aktualnog gradonačelnika Splita Tomislava Šute, dana 4. 6. 2025. godine, tj. samo četiri radna dana nakon što je Šuta izabran u drugom krugu. Dalje je nekoliko pojedinosti iz domene te zanimljivosti.
Poziv na jutrošnju konferenciju za novinare koja je sazvana neposredno prije prvog pokušaja konstituiranja Gradskog vijeća, stigao je oko 22:00 sata, 19. lipnja 2025., noć uoči sjednice. U pozivu je stajala očekivana tema – konstituiranje, ali i Small Mall.

Small Mall je, vrijedi se podsjetiti, misteriozna investicija koja je započela oko 1996. godine na skupocjenim nekretninama u centru Splita. Vrlo brzo je otklizala u domenu pravosuđa, kako je to dr. sc. Darovan Tušek napisao u jednoj od svojih knjiga o natječajima. Sve do mandata Ivice Puljka i njegove ekipe, „investicija“ se držala u nivou prizemlja. Međutim, u proteklom mandatu se spustila, slikovito rečeno, na nivo razmjerno dubokog podzemlja. Naime, u posljednje četiri godine nakon što je ograđen je dobar dio pripadajućeg prometnog raskršća, iskopana je golema stožasta građevinska jama, a onda je izdana izmjena i dopuna lokacijske dozvole. Osim toga, u trakavici sporova, izdani su prvostupanjsko i drugostupanjsko rješenje o povratu ovog zemljišta ranijim vlasnicima, što znači da su prošlost, sadašnjost i budućnost vlasništva, blago rečeno, nejasni i neizvjesni. Na posljednje se Šuta naročito osvrnuo na konferenciji.


Osvrnuo se i na činjenicu da je prije dva dana doznao kako je, uza sve građevinske i upravne aktivnosti treće generacije investitora, tvrtke koja je inače u predstečajnoj nagodbi, baš u međuvremenu primopredaje vlasti, izdan i konačni akt kojim se odobrava izmijenjeni projekt, a samim time i gradnja. Postavio je retoričko pitanje kakve će to učinke imati na javni interes. Retoričko jer Šuta nije dao odgovor kakve će učinke imati.
S njegove strane mikrofona su, osim njegovih zamjenika, bili odnedavna pročelnica Upravnog odjela za urbanizam Maja Mijota, kao i voditelj Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Ronald Rejo. Rejo se ponovno zaposlio u Banovinu baš u proteklom mandatu. Sudeći po aktima čiji je do sada bio potpisnik, bio je efikasan, ažuran i od povjerenja Puljkovoj političkoj poziciji. Nažalost, on je jedan od malobrojnih koji su na tom odjelu preostali u službi. Naime, nevjerojatan je trend ljudi koji su u posljednje četiri godine dali otkaze, otišli na bolovanja i sl. Da je mu je broj kolega koji trenutno rade kritičan, Rejo je potvrdio na konferenciji.
Bez mogućnosti žalbe
Neobičan akt o kojem je danas javnost imala priliku saznati potvrđuje Rejinu hvale vrijednu efikasnost, ažurnost i povjerenje. Pokazuje i izvjestan stupanj kreativnosti u postupanju. Kako je i sam rekao, radi se o recidivu iz zakona koji je vrijedio kratko, davne 2015. godine. Baš kod toga recidiva nema pravnog lijeka, tj. ne postoji nikakva mogućnost žalbe, nikakva mogućnost sudjelovanja stranaka u postupku, npr. susjeda čiji stanovi neposredno graniče s građevinskom jamom. Narodski, ovaj akt je prijeki sud.
Nadalje, odgovorio je na pitanje o tome zašto akt nije vidljiv u Informacijskom sustavu prostornog uređenja, ISPU-u, a onda nije vidljiv ni zainteresiranoj javnosti, da je to, između ostaloga zato što se vodi u jednom drugom sustavu koji se zove EGOP. Radi se o starijem sustavu koji nije transparentan kao ISPU. Imajući u vidu kako je svaki ovakav postupak svojevrsna poslovna tajna između uređujućeg službenika, u konkretnom slučaju Reje te investitora, na izričito pitanje ima li (do)gradonačelnik pristup ovom sustavu, rekao da je da dogradonačelnik nema pristup tome sustavu. Utoliko se nameće pitanje kako je raniji dogradonačelnik Bojan Ivošević znao da je akt izdan.
Da je Ivošević znao za izdani akt potvrđuje činjenica da je, neposredno nakon što je Šuta najavio konferenciju, na svome službenom glasilu – društvenoj mreži, Ivošević objavio „post“ o tome kako je akt izdan baš u aktualnom mandatu, pa je onda Ivoševićevo viđenje kako je akt odgovornost aktualne gradske vlasti.
Neobična brzina
Ovdje još vrijedi istaknuti i to kako je zahtjev za izdavanje akta predan dana 21. 5., nakon što je raniji bio odbijen radi, kako je to sam Ivica Puljak rekao, radi „nekog tehničkog detalja“. U video prilogu novinarke Dragane Eterović objavljenom dana 7. 4. na danas.hr Puljak je ovako objasnio:
„Ma nije odbijena, to je samo neki tehnički detalj. Da su, koliko sam ja razumio, oni to zovu građevinska dozvola, a to je u biti potvrda glavnog projekta. Valjda će to ispravit, ali to je projekt koji, ja se nadam, ide dalje.“
Iz komentara se može naslutiti kako je Puljak bio informiran o tijeku ove privatne investicije. Međutim, priča se kako je prilikom ishođenja posebnih mišljenja javnopravnih tijela, „otezao“ jedan drugi gradski službenik koji je smatrao kako prometno rješenje nije na strani sigurnosti u prometu. Nakon više pokušaja investitora i više izmjena prometnog rješenja, službenik je ocijenio da je prometno rješenje zadovoljavajuće. Može se zaključiti kako bi akt bio izdan i ranije da nije bilo ovako kritičnog prometnog službenika. Ipak, i dalje je akt izdan brzinom koja je za Split neuobičajena. Naime, Rejin odjel po službenih statistikama spada među najsporije odjele u cijeloj državi. U konkretnom slučaju, proteklo je samo 14 dana od dana predaje do dana izdavanja, čak i s kritičnim službenikom.
Iz svega iznesenoga je očigledno kako će investicija, baš onako kako je započela, i dalje tonuti prema podzemlju postajući sve deblji pravosudni predmet.
Moja reakcija na članak je…
