Brojne bure događaju se na drugoj strani Atlantika i te bure potencijalno bi se mogle proširiti i na čitav svijet. Kako sam već ranije pisao, Trumpova administracija prolazi kroz brojne turbulencije na domaćoj i međunarodnoj sceni. Iako mu mogli pretpostavljali i nadali se ‘povratku normali’ nakon razočaravajućeg mandata predsjednika Bidena, zapravo se događa sve veća polarizacija kod kuće i sve veća destabilizacija u svijetu. Kuda će krenuti MAGA pokret i hoće li moći ispuniti ono što je obećao?
Nemiri kod kuće
Kao i u slučaju floydovskih prosvjeda, ove izgrede nasilja obilježili su naoružani pojedinci, nasilje prema policiji te ogromna materijalna šteta, ali ono što ove nerede čini opasnijim je činjenica što glavni pogon dolazi izvan okvira SAD-a. Radi se primarno o grupi ilegalnih migranata koji su kroz svoja geta počeli okupirati američki teritorij, te iako smo u Los Angelesu vidjeli krajnje ispoljavanje, ova tendencija nije ograničena samo na ovaj megalopolis.
Glavni razlog Trumpove izborne pobjede upravo je bila obećanje da će se stati u kraj migrantskoj krizi koja je počela do temelja razdirati američko društvo.
Trump je međutim slabašno reagirao. Iako je brzo zaustavio nerede, njegove protumigrantske mjere ne samo da se nisu pooštrile, nego je počeo i popuštati. Fokus mu je primarno bio stavljen na ljude povezane uz kriminal i droge, ne uzimajući u obzir kako je veliki broj ilegalnih stranaca u zemlji počeo stvarati gospodarsku i stambenu krizu.
Stvar postaje još ozbiljnija kada uzmemo u obzir činjenicu da je nedavno pod sumnjivim okolnostima atentirana Melissa Hortman sa svojim mužom. U Americi se odavno stvara ambijent pogodan za političko nasilje, te ovaj nedavni atentat, kao i nekoliko atentata na predsjednika Trumpa jasno ukazuju na napetost koja prilazi svome klimaksu. U svjetlu ovih događaja kod kuće, gotovo suludo izgleda mogućnost uplitanja u novi rat s druge strane Atlantika.
Izraelsko-iranski sukob
Iako je pretrpio svjetski zazor zbog postupaka tijekom rata u Palestini i Gazi, gotovo bespogovorna podrška SAD-a Izraelu je iznova dala slobodne ruke za djelovanje. Tu izvanrednu privilegiju Izrael je počeo sve na slobodnije koristiti, te ova eskapada protiv Irana pokazuje iznimnu samouvjerenost u izvedivost svojih ciljeva i trajnu podršku za iste.
Iako Iran može računati na geopolitičku podršku Rusije i Kine, te sile će s oprezom pristupiti ovom sukobu. S druge strane, SAD se gotovo nikad nije oglušio na poziv Izraela. Dapače, ovaj novi sukob probudio je usnulu neokonzervativnu struju koja jedva dočeka priliku da SAD uključi u novi sukob za demokraciju. Čak mogućnost Trumpove odluke da se SAD aktivno uključi u sukob podijelio je MAGA struju upravo na neokonzervativnu proratnu i ‘America First’ antiratnu struju koju predvode ljudi poput Tuckera Carlsona.
Carlsonov nedavni intervju s Tedom Cruzom, jednim od glavnih republikanskih i neokonzervativnih predstavnika, prokazao je ratne namjere neokonzervativne struje, ukazavši na njihovu zaslijepljenu opsesiju za ulazak u sukob pod svaku cijenu. Cruzovo pozivanje na Bibliju kako bi opravdao ulazak u sukob postao je viralan, te u smislu online dijaloga gotovo je nemoguće ozbiljno braniti tezu opravdanosti ulaska SAD-a u rat s Iranom. Ono što situaciju čini još apsurdnijom je činjenica da se ponavljaju iste parole i opravdanja pod kojima je SAD ušao u ratove s Irakom i Afganistanom.
Oba rata su završila konačnim američkim neuspjehom i krizama koje i dan danas obilježavaju Bliski Istok, ali i svijet. Iako je velika većina svjesna toga, mogućnost ulaska u rat je ne samo realna, nego i vjerojatna.
Quo vadis, MAGA?
Trenutno se čini kako će se Trump okrenuti protiv svojih obećanja stroge protuimigracijske politike. Drugi stup njegove izborne pobjede bilo je izbjegavanje svjetskih sukoba. Ulaskom u rat s Iranom ne samo da bi okrenuo leđa većini koja ga je izabrala, nego bi gurnuo svoju zemlju u sukob koji bi mogao imati gore posljedice nego oni s Irakom i Afganistanom. SAD, iako i dalje najsnažnija vojna sila, nije u istoj neprikosnovenoj snazi kao što je bila na kraju Hladnog rata. Uplitanje u ovaj sukob mogao bi kompromitirati američki položaj na drugim, puno važnijim lokacijama, kao što je primjerice Tajvan i Daleki Istok općenito.
Dodamo li u ovu jednadžbu i domaće izazove o kojima smo ranije govorili, pogubnost ulaska u novi potencijalno dugotrajni sukob na Bliskom Istoku donio bi više gubitaka nego koristi Americi. Trump stoji pred ključnom odlukom, odlukom čiji će ishod potencijalno preoblikovati geopolitičku sliku svijeta, ali i trajno obilježiti njegov mandat. Nadajmo se što razumnijem ishodu.
Stavovi izneseni u ovoj kolumni isključivo su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno mišljenje redakcije.
