Američki investicijski div Blackstone najavio je ulaganje do 500 milijardi dolara u Europu tijekom idućeg desetljeća. Ovaj potez signalizira povratak Europe kao globalne investicijske sile i otvara novo poglavlje za njezino gospodarstvo.
Kada je Steve Schwarzman, izvršni direktor najvećeg svjetskog upravitelja alternativnom imovinom, objavio planove o ulaganju do 500 milijardi dolara u Europu, to nije bila samo još jedna brojka u naslovima, već najava seizmičkog pomaka koji bi mogao redefinirati privatni kapital na kontinentu. Taj iznos, koji premašuje godišnji BDP mnogih europskih nacija, predstavlja jednu od najvećih privatnih investicijskih obveza ikada preuzetih u Europi. Obilježavajući 25. obljetnicu poslovanja u Londonu, gdje tvrtka zapošljava 650 ljudi i već je uložila oko 100 milijardi dolara samo u Ujedinjeno Kraljevstvo, Schwarzman je poručio kako Europa predstavlja “veliku priliku”. Njegov optimizam temelji se na uvjerenju da promjene u pristupu europskih vlada mogu dovesti do viših stopa rasta, stvarajući okruženje s golemim potencijalom.
Odluka o masivnoj preraspodjeli kapitala nije isključivo oportunistička, već duboko strateška. Europske vlade napokon su se probudile iz fiskalnog sna, a lideri su shvatili da niska stopa rasta iz prošlog desetljeća nije održiva. Schwarzman je posebno istaknuo Njemačku, koja je pod novim vodstvom spremna na zaduživanjem financirana ulaganja u infrastrukturu i obranu, dok druge ključne nacije pokreću pakete poticaja koji prijašnje programe oporavka čine skromnima. Istovremeno, proračuni za obranu diljem NATO članica rastu, otvarajući potpuno nova tržišta u obrambenoj tehnologiji i sigurnosnoj infrastrukturi. S obzirom na promjenjive američke trgovinske politike i evoluciju globalnih saveza, investitori traže nova, stabilna tržišta za diversifikaciju, a Europa se u tom preslagivanju nameće kao jasan pobjednik.
Blackstoneova investicijska teza nije raspršena, već laserski usmjerena na sektore koji su pred eksplozivnim rastom. U središtu je digitalna transformacija, gdje utrka za tehnološkim suverenitetom i masovno usvajanje umjetne inteligencije stvaraju neviđenu potražnju za podatkovnim centrima, cloud infrastrukturom i logističkim čvorištima. Drugi ključni stup je zelena tranzicija; europska predanost ugljičnoj neutralnosti do 2050. nije samo ekološka politika, već najveća infrastrukturna obnova u modernoj povijesti, koja privlači pametni kapital u projekte obnovljive energije i modernizaciju mreže. Treći segment je obrambena i sigurnosna tehnologija, gdje povećana izdvajanja nisu usmjerena samo na tradicionalno oružje, već i na kibernetičku sigurnost, svemirsku tehnologiju i inovacije dvostruke namjene. Uz to, naglasak je na privatnom kreditiranju, gdje Blackstone planira popuniti prazninu koju su ostavile tradicionalne banke, nudeći stabilne prinose.
Ovaj golemi priljev kapitala neizbježno će imati duboke posljedice na europsko tržište. Očekuje se povećana konkurencija za kvalitetne poslove, što će vjerojatno podići valuacije, posebno u infrastrukturnom i tehnološkom sektoru. To znači da će upravitelji fondova morati biti selektivniji i kreativniji u pronalaženju prilika. Velika kapitalna ulaganja obično pokreću val konsolidacije, osobito na fragmentiranim tržištima poput europskog tehnološkog sektora. Manji igrači morat će se ili brzo skalirati ili se pozicionirati kao atraktivne mete za preuzimanje. Za europske startupe i scale-up tvrtke ovo predstavlja prozor prilika bez presedana. Pristup kapitalu dramatično će se poboljšati, ali s njim će rasti i očekivanja u pogledu izvedbe i skalabilnosti. Ljestvica se podiže, a uspjeh će zahtijevati sofisticirano razumijevanje regulatornog okruženja i tehnoloških trendova.
Blackstoneova najava nije ostala samo na riječima, što potvrđuju i nedavne aktivnosti. Tvrtka je, prema izvješćima, dala ponudu za istaknutu poslovnu zgradu u Parizu, procijenjenu na približno 700 milijuna eura, čime potvrđuje interes za vrhunske nekretnine na ključnim europskim tržištima. Iako su istovremeno zaključili posao u New Yorku, to samo odražava širu globalnu strategiju stjecanja visokovrijedne imovine i upravljanja diversificiranim portfeljem. Ovi potezi, zajedno s prijašnjim velikim akvizicijama poput talijanske infrastrukturne tvrtke Atlantia (2022.) i norveškog online portala Adevinta (2023.), pokazuju dosljednost u izvršenju strategije. Cilj je smanjiti relativnu ovisnost o sjevernoameričkim tržištima i iskoristiti različite gospodarske cikluse i pokretače rasta koje nudi Europa.
Vijest o Blackstoneovoj europskoj ofenzivi pozitivno je odjeknula na tržištu. Cijena dionice zabilježila je rast, a tržišna kapitalizacija odražava snažno povjerenje ulagača. Međutim, optimizam je ublažen svjesnošću o potencijalnim izazovima. Konkurencija za visokokvalitetnu imovinu u Europi se zaoštrava, jer i drugi divovi poput Apolla i Thoma Brava pojačavaju svoje aktivnosti na kontinentu. Kretanje kroz složeno i fragmentirano regulatorno okruženje, posebno s novom direktivom AIFMD II, zahtijevat će značajnu stručnost. Analitičari također pomno prate financijske pokazatelje poput omjera isplate dividende, koji trenutačno premašuje 100 %, što postavlja pitanja o dugoročnoj održivosti. Uspješna europska ekspanzija mogla bi osigurati potreban rast zarade za potporu tom omjeru, no to ostaje ključna točka koju će ulagači pratiti u nadolazećim izvješćima.
