Ono što se u hrvatskim trgovinama događa s cijenama, s moralnog aspekta, nije ništa drugo nego – obična pljačka!
Hrvatski portal s njemačkom adresom Fenix.de nije mogao biti precizniji; usporedio je isto s istim u dvije Kauflandove trgovine – onoj našoj u Župi dubrovačkoj i jednoj u Njemačkoj. Razlika u cijenama je tolika da sva opravdanja Kauflanda padaju u vodu. Istine radi, treba reći da cijene u hrvatskom Kauflandu ne odstupaju drastično od cijena u drugim našim butigama. Naprosto nas svi podjednako “šišaju” kao ovce jer im može biti. I Lidl nam je skuplji nego u Sloveniji ili Austriji.
– Cijene proizvoda ovise o puno faktora, između ostalog o kretanju cijena sirovina, PDV-u, naknadama za zbrinjavanje, naknadama za proizvode sa šećerom, o tome je li artikl nabavljen kod proizvođača direktno ili s pomoću distributera i slično – kaže Marija Franić iz Sektora korporativnih komunikacija Kauflanda.
Skuplji je puno od svog sestrinskog dućana u Njemačkoj. Evo razlika u cijenama
Ajmo onda redom – razlika između njemačke i hrvatske stope PDV-a nije tolika da bi opravdala toliku razliku u cijeni niti jednog artikla. Naknade za zbrinjavanje su dobra tema ako se mislilo na povrat ambalaže. Jer Hrvatska ima apsolutno najnižu naknadu za vraćenu ambalažu – 7 centi po boci. U njemačkoj se za vraćenu bocu dobije 25 centi.
Plače mi se kad vidim prljavu, smrdljivu i na svaki način zapuštenu sirotinju kojoj samo stražnjica viri iz kontejnera dok prebiru po smeću ne bi li “ubrali” tih 7 centi. Vidio sam ženu koja se izvrnula s kontejnerom iz kojeg je nastojala izvući nekakvu bocu. Otišla je doma krvavih koljena. Koliko je to ponižavajuće na skali od nula do Kauflanda, Lidla, Studenca, Plodina…slobodno nastavite niz?
Ne znam, možda kod nas država s tih 7 centi namjerno demotivira ljude da vraćaju ambalažu jer je to izvor prihoda za najniži sloj društva? Sirotinji treba 40 starih boca ili limenki da bi mogli kupiti jedno pakiranje WC papira. “Srećom”, kako se hrane, taj im papir i ne treba. Ali budući da je naknada po boci u Njemačkoj značajno veća, a sama cijena proizvoda manja, pokušajte izračunati koliko je kod nas skuplji sadržaj kojeg konzumiramo.
Bio sam ovog mjeseca u Hamburgu. Vratio sam Njemačkoj milo za drago i većinom se hranio kupujući u butizi. Dojam je možda subjektivan i ne mogu dokazati ovo što ću reći ali – voće i povrće u njemačkim trgovinama nemjerljivo je svježije i kvalitetnije od šrota koji se pojavljuje na našim policama. Konkretno, maline i borovnice.
Iz Kauflanda objašnjavaju zašto su im proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj
Kažu u Kauflandu da cijena ovisi i o tome je li artikl nabavljen kod proizvođača direktno ili preko distributera. OK, razumijem. Ako njemački Kaufland tablete za perilicu posuđa marke Finish nabavlja kod proizvođača, a naš Kaufland kod distributera – pa su zato značajno skuplje – onda vidim određen problem u intelektualnom kapacitetu njihovog menadžmenta u Hrvatskoj.
Uglavnom, može biti da smo mi, kupci, obični idioti. Da ne znamo računati i da se ne razumijemo u sve finese trgovačkog posla. To znači da je krajnje vrijeme da trgovački lanci u Hrvatskoj objasne građanima što ih muči i zašto je kod nas nešto toliko skuplje nego u Grčkoj, Španjolskoj, Sloveniji, Austriji… Jer ovo kako nam oni tumače svoje bogaćenje na naš račun – vrijeđa inteligenciju.
I ne, nemojte se pravdati da je sezona pa je sve skuplje. Znamo da ne bi bilo jeftinije ni da sada vanka padaju pingvini s neba, da se more u Gružu zaledilo. Da turisti odjednom ispare, trgovci bi nas samo “šišali” – na još kraće.
