Moskovski međunarodni poslovni centar, Foto: Wikimedia
Svaki pokušaj Zapada da zauzme i iskoristi zamrznute ruske rezerve izazvao bi nepovratan prelazak na regionalne platne sustave, što bi u konačnici dugoročno koristilo globalnom gospodarstvu, rekao je predsjednik Vladimir Putin.
Procjenjuje se da je Zapad zamrznuo rusku imovinu u vrijednosti od 300 milijardi dolara nakon invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Oko 200 milijardi eura drži Euroclear, klirinška kuća sa sjedištem u Bruxellesu. Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas više je puta pozvala na korištenje tih sredstava za obnovu Ukrajine, iako su se neke države članice protivile toj ideji.
Povjerenje u zapadne institucije
Na Zapadu se stalno priča “o tome kako će nam ukrasti novac”, rekao je Putin na Euroazijskom ekonomskom forumu u Minsku sinoć. “Čim se to dogodi, prelazak na regionalne platne sustave ubrzat će se kao proces i nesumnjivo postati nepovratan“, rekao je, dodajući da bi to u konačnici bilo dobro za globalno gospodarstvo, prenosi ga Sputnik. “Možda se čak isplati platiti to kao cijenu”, tvrdio je ruski predsjednik.
Putin je, nadalje, dodao da izraz “krađa” nije dovoljan. “Krađa bi bila tajno oduzimanje imovine – ovo je otvoreno. Ovo je pljačka”, rekao je. “Odlučni smo nastaviti jačati vlastite financijske i instrumente za namirenje u tom pogledu”, naglasio je Putin.
Zamrznuta sredstva već su prikupila milijarde eura kamata, od čega je Euroclear prošlog srpnja prebacio Kijevu 1,63 milijarde dolara kako bi podupro zajam od 50 milijardi dolara za Ukrajinu koji je osigurala G7. Bruxelles trenutno raspravlja o načinima izvlačenja većeg prihoda iz imobilizirane imovine bez kršenja međunarodnih pravnih normi.
Međunarodni monetarni fond upozorio je da bi potpuna oduzimanje imovine moglo naštetiti globalnom povjerenju u zapadne financijske institucije. Rasprave među državama članicama o oduzimanju imovine traju već više od tri godine bez ikakvog rješenja. Moskva je osudila zamrzavanje svoje imovine i nagovijestila moguće mjere odmazde protiv zapadnih ulaganja i imovine u Rusiji.
Upozorenja oko ruske ekonomije iz same Rusije
U rijetkom javnom iskazu da u ruskoj ekonomiji ne cvjetaju ruže, dvoje visokih moskovska dužnosnika prošli su tjedan izdali odvojena upozorenja o stanju gospodarstva zemlje. Guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabjulina i ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov istaknuli su da su usred rata protiv Ukrajine, alati na koje se Moskva nekada oslanjala za održavanje rasta u ratno vrijeme gotovo iscrpljeni.
Nabjulina je 20. lipnja izjavila da zamah iza ruske ratne ekonomske ekspanzije brzo blijedi. Ukazala je na iscrpljivanje ključnih unutarnjih resursa koji su podupirali rast od 2022. – uključujući radnu snagu, industrijske kapacitete, rezerve bankarskog kapitala i likvidnu imovinu iz Nacionalnog fonda za bogatstvo (NWF). Rešetnikov je ponovio upozorenje dan ranije, rekavši da je rusko gospodarstvo “na rubu prijelaza u recesiju” i da će sljedeća faza biti odlučujuća.
Likvidna imovina NWF-a, koja je nekada bila ključni jastuk za državnu potrošnju, pala je s 8,43 bilijuna rubalja (107 milijardi dolara) u siječnju 2022. na samo 2,8 bilijuna rubalja (35,5 milijardi dolara) u svibnju, prema ruskom Ministarstvu financija. Od početka rata, promijenila se i struktura imovine unutar NWF-a. Nekada uglavnom sadržano u slobodno konvertibilnim valutama, fond se sada sastoji uglavnom od kineskog juana i zlata, što dodatno ograničava fleksibilnost Moskve.
“Svo takozvano rusko ekonomsko čudo nakon i sankcija svelo se na jedan faktor – vlada je trošila svoje akumulirane financijske rezerve kako bi poduprla gospodarstvo“, rekao je za Kyiv Independent Vladimir Milov, ruski oporbeni političar koji je bio ekonomski savjetnik ruske vlade početkom 2000-ih.
Ratna ekonomija
Ruska vojna potrošnja porasla je na 6% BDP-a u 2025. godini, što je najviša razina od Hladnog rata, dok deficit saveznog proračuna nastavlja rasti. Ekonomist Andrej Movčan, osnivač Movchan’s Group, kaže da to potkopava ukupne performanse preusmjeravanjem rada i kapitala dalje od civilnog sektora. “U početku, takav pomak dovodi do naglog povećanja vojne proizvodnje, što potiče ukupne ekonomske pokazatelje unatoč padu u civilnom sektoru”, rekao je Movčan. “Ali kada vojno-industrijski kompleks dosegne plato i nemoguće ga je beskrajno širiti, čak ni za vojne potrebe, tada gospodarstvo ostaje bez glavnog motora rasta”, objašnjava.
Ipak, analize i natpisi o tome da ruska ekonomija samo što nije propala periodično se objavljuju od 2022. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 20. lipnja gotovo odmah odbacio zabrinutost koje su iznijeli ruski dužnosnici, tvrdeći da je rusko gospodarstvo ostalo snažno unatoč sankcijama i ratu.
‘Čelična’ Elvira na čelu ruske središnje banke pod sve većim pritiskom- Bloomberg
Komentari