U petak, 27. lipnja 2025. godine, Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i zamjenica gradonačelnika Grada Splita Matea Dorčić, u društvu svojih suradnika, ugostili su u zgradi Županije predstavnike hrvatske manjine iz Rumunjske. Bio je to emotivan i svečan trenutak, kojim se dodatno osnažuju veze između Hrvata u domovini i onih izvan granica Republike Hrvatske.
U svojim pozdravnim govorima, domaćini su izrazili zahvalnost Hrvatskoj matici iseljenika, Podružnici Split, te njezinom voditelju Anti Čaleti, na kontinuiranom radu i povezivanju hrvatske dijaspore s maticom zemljom.
“Istaknuto je sinergijsko i programsko jedinstvo s Županijom i Gradom Splitom, kao i predanost institucija u podupiranju projekata za Hrvate izvan Republike Hrvatske”, naglašeno je u govoru. Poseban naglasak stavljen je na projekt ‘Povratak korijenima’, koji županija provodi u cilju očuvanja hrvatskog identiteta i povezanosti iseljenika s domovinom.
Kliknite za pregled
Dani rumunjskih Hrvata u Splitu: emocije, pjesma i povijest
Istoga dana, Dvorana Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu postala je mjesto susreta, povijesti i emocija. Tamo su rumunjski Hrvati, kroz koreografiju, slike i riječi, ispričali svoju stoljetnu priču o postojanom identitetu, ljubavi prema jeziku i odanosti hrvatskoj domovini.
“Dvorana je bila protkana emocijama, kada su rumunjski Hrvati opisali sedam stoljeća postojanog identiteta i navezanosti na domovinu svojih pradjedova”, stoji u osvrtu na manifestaciju, nazvanu “Dani rumunjskih Hrvata u Splitsko-dalmatinskoj županiji”.
Suorganizatori ovog značajnog događanja bili su, osim Hrvatske matice iseljenika, Matica hrvatska Split, Savez KUD-ova Splitsko-dalmatinske županije, Muzej Domovinskog rata u Splitu, Družba Braće Hrvatskog Zmaja, HU Benedikt i Gradska knjižnica Marka Marulića.
“Mi smo Hrvati već sedam stoljeća” – poruke s ponosom i suzama u očima
Delegaciju rumunjskih Hrvata predstavljali su istaknuti predstavnici njihove zajednice: Slobodan Ghera, predsjednik Zajedništva Hrvata iz Rumunjske, Ivan Belcea, voditelj KUD-a Karaševska zora, te Mihaila Gheorghe, donačelnik Općine Karaševo.
“Split je predivan grad. Lijepo smo, fantastično primljeni. Presretni smo što smo danas ovdje, u Splitu, u domovini Hrvatskoj. Split je grad koji ima dušu, krasne ljude, i koji nas je primio s toliko topline. Velika nam je čast biti ovdje. Od srca se zahvaljujemo svima koji su nas tako lijepo ugostili”, izjavio je Slobodan Ghera, ujedno i predstavnik rumunjskih Hrvata u Rumunjskom parlamentu.
“Mi smo Hrvati koji žive u Rumunjskoj već sedam stoljeća. To je najstarija hrvatska dijaspora. Ovom prilikom imali smo čast biti pozvani od Hrvatske matice iseljenika, podružnice u Splitu, na čelu s gospodinom Antom Čaletom, da budemo vaši gosti u domovini Hrvatskoj”, dodao je Ghera s vidljivim ponosom.
Hrvatski jezik i tradicija žive i danas
Ankica Prović, sudionica hodočašća koje je predvodio don Jozo Mužić iz crkve Svetog Filipa Nerija, podijelila je svoje dojmove:
“Djeca predškolske dobi u svojim obiteljima govore samo hrvatski. 700 godina čuvaju tradiciju i običaje Hrvata i time pokazuju poštovanje prema Hrvatskoj jer smatraju da su od tu stigli i da je to njihov zavičaj”, istaknula je.
Oduševljenje je izazvala i priča o obnovljenoj crkvi Marija Zvijezda. “Ispričali su nam kako je obnovljena jedna crkva Marija Zvijezda. To je nešto predivno. Od kako su se oslobodili od Ceaușescua, to je jedan drugi život za njih postao. Nekad je oko te crkve bila smještena vojska, a sad je slobodno za primati hodočasnike. Tu smo bili krasno primljeni i počašćeni ručkom”, rekla je Prović. Posebnu radost izazvala je glazba – djeca rumunjskih Hrvata pjevala su pjesme Mate Miše Kovača i Olivera Dragojevića, čime su dodatno pokazala emocionalnu povezanost s Dalmacijom.
Prezimenima čuvaju korijene
Važno mjesto u očuvanju identiteta čine i prezimena, koja i danas zvuče poznato u hrvatskom jeziku.
Na pitanje o prezimenima, jedan od sudionika je odgovorio: “Prezimena koja nosimo su, na primjer: Katić, Pelić – iz redova rekaških Hrvata, zatim Radić, Paun, Mihajla… Ima mnogo prezimena koja su vrlo slična onima u Hrvatskoj, iz raznih krajeva.”
Ponos na jezičnu i kulturnu postojanost dodatno je istaknut: “Gledajte, 700 godina nije malo. Govorimo o 13. stoljeću. I danas je naš arhaični, starohrvatski govor još uvijek živ. Iako smo mala manjina, mogu samo u superlativima govoriti o tim ljudima. To je žilava, staro-povijesna hrvatska manjina, koja je ponos – ne samo hrvatski, nego i rumunjski”, naglašeno je.
Cijelo događanje, i sve što ga je pratilo, još je jednom pokazalo snagu hrvatskog identiteta koji ne blijedi ni nakon sedam stoljeća. Projekt “Povratak korijenima” i manifestacija “Dani rumunjskih Hrvata” nisu samo kulturni događaji, već snažna poruka – da hrvatsko srce kuca i izvan domovine, jednako jako i ponosno.
Moja reakcija na članak je…
