Kako je nastradala Melita, katamaran u vlasništvu tvrtke G&V Line Iadera, koji je doživio ozbiljnu havariju 16. lipnja 2025. godine tijekom plovidbe u zadarskom kanalu, nedaleko od Zadra, službeno će pokazati istraga, ali kockice se, neslužbeno doznajemo iz pouzdanih izvora, polako ali sigurno slažu.
Incident se dogodio uslijed olujnog nevremena koje je zahvatilo zadarsko područje, što je uzrokovalo prodiranje mora u brod i oštećenje trupa.
U trenutku havarije na katamaranu se nalazilo 38 putnika i 5 članova posade. Svi su uspješno evakuirani bez ozljeda zahvaljujući brzoj i koordiniranoj akciji spašavanja u kojoj su sudjelovali Lučka kapetanija, trajekt Jadran i posada Jadrolinije. Evakuacija je trajala oko sat vremena, a kapetan broda Melita bio je posljednji koji je napustio plovilo, o čemu je prvi izvijestio Morski HR.
U međuvremenu, objavljena je i navodna snimka katamarana tek nekoliko minuta prije incidenta.
Video: Tomi Kalmeta
Stručnjak: “Brod je rasporila vodena sila, ali iznutra!”
Morski HR pak neslužbeno od pouzdanih izvora doznaje moguće razloge havarije.
– Prije nego je nastradala, Melita je morala udariti negdje. Pretpostavljam da je to bilo u kraj i negdje je počelo puštati more. Brod se počeo puniti i ušlo je 2-3 tone mora. Ono što je lupalo unutra i osjetili su putnici, to nije bio val nego morska voda koja je zbog pokreta i inercije lupala s jedne strane na drugu. Tako da brod nije puknuo zbog slabe konstrukcije, jer na takve sile bi i željezni brod pukao – kazuje nam izvor koji tvrdi da je siguran u to što govori, te dodaje:
– To se zove područje tzv. slobodne površine. Voda koja ulazi u brod ima kinetičku energiju i moment impulsa. Kada voda udari u unutrašnjost broda i mijenja smjer (udar s jedne na drugu stranu), dolazi do promjene impulsa, što rezultira silom.
U brodovima koji prevoze tekućine ili rasute terete, zato se u komore i spremnike grade pregrade, kako vodi ne bi dozvolili da se valja. U brodu postoje spremnici i tankovi za tekućinu, koji uvijek imaju neke pregrade da ne udaraju u površine zbog kojih voda ne može ići čas u jednu, pa čas u drugu stranu. Ako se vodi dozvoli slobodna površina, onda sila koja udara u oplate je tolika da će oštetiti i najčvršće materijale – kaže naš izvor i upozorava da se na oplati broda vidi skinuta boja koja implicira da je brod prethodno “negdje zaorao”.
– Nitko ne treba prozivati ni Registar brodova, ni brodara ni starost broda, brod bi sigurno izdržao još, naposlijetku upravo je sišao sa škvera. Ništa drugo nema logike – zaključuje naš izvor čiji identitet, zbog trajanja istrage, ne možemo navoditi.
“Brod ne može tako puknuti, a da prethodno nije imao pukotine!”
Ovakve zaključke potvrđuje i još jedan stručnjak:
– Struktura poliestera isto radi. Mislim da se pregledom moglo ustanoviti problem. Niti jedan brod ne može tako puknuti, a da prethodno nije imao pukotine, što na rebrima, što na trupu. Imao sam slučaj broda cigareta, koji nema poliuretan ili termanto u strukturi nego samo rowing i mat, isto se kod Rovinja na valovima raspao. Vlasnik je tvrdio da je pogodio deblo, ali nije bilo ni traga udarcu! Moguće da je brod, a često se to događa, zbog težine bio tanji. Pravi trup je morao izdržati do Zadra – kaže.
Vlasnik kompanije: “Ako je pukotina bila na trupu, onda je moguće da se brod punio morem”
Nazvali smo i vlasnika, čija priča se u nekoliko ključnih dijelova podudara s našim izvorom. Prepričao nam je službenu verziju događaja koju je posada ispričala istražiteljima:
– U brod kao da je nešto udario i kreunlo je unutra more. Pretpostavljam, jer ne može se onako raspasti, da je od siline udara katamaran u sebe primio more jer on nije odmah mogao stati, čime je praktički napravljen veliki tlak.
Je li Melita mogla negdje prethodno udariti u kraj?
– Na pučini ne, mogla je jedino u neko deblo ili tamo gdje je bio prije. Ako je pukotina na trupu bila, onda je moguće da se brod punio morem. Kad je silina mora razbila još jednu pregradu, onda je moguće puklo. Barem ja tako mislim.
Vaša verzija podudara se s ovim što nam kaže struka; more je brod moglo ovako razbiti iznutra?
– Tako je. Da je brod mirovao i nije plovio, vjerojatno bi bila oštećena samo jedna pregrada.
Je li kapetan, žureći da se što prije u oluji domogne kopna, pogoršao situaciju?
– E sad. Ni ja ni vi nismo bili tamo, pa to ne možemo znati ni nagađati. Ako je trup oštećen i 5 čvorova je puno. Vjerojatno je htio napraviti najbolje što je mogao, a sad je ispalo kako je ispalo. Sve ostaje na nagađanju.
Na brodu se vidi oljuštena boja na mjestu za koje se pretpostavlja da se dogodio udarac?
– I ja isto mislim da je to bilo. To je čvrst brod bio i prošao je puno gora mora. Tako da mi je potpuno bezvezna teorija da se raspao sam od sebe ili od udarca vala.
Je li vam tko od posade kazao da je brod negdje udario?
– Ne, sigurno nije udario na kraj, ako na to mislite.
Kapetan Melite: “Nikakav alarm za prodor mora u brod se nije oglasio dok sve nije bilo gotovo”
Nazvali smo i mladog zapovjednika Melite, Marka Jurlinu, koji, kako nam kaže, zajedno sa svojom obitelji još uvijek trpi strahoviti stres, a nimalo ne pomaže ni velik interes javnosti za ovaj slučaj.
– Nije lip osjećaj, jer sam i vezan za taj brod. Ali prije svega, najvažniji su ljudi i da su oni spašeni, ali znate da čovik uvik traži nešto više. Odjednom si bez posla, bez rutine. Atmosfera na brodu je bila takva da sam s veseljem išao na posao – kazuje nam uvodno kapetan Jurlina.
Prije stradavanja Melite nešto se očito dogodilo. Je li vi ili posada imate spoznaju o tome da se na brodu dogodilo neko puknuće i jeste li zbog toga žurili na obalu?
– Ne. Naš brod nije imao nikakvih problema. Rekao sam sve Lučkoj kapetaniji i nije mi nikakav problem ponoviti. Znači, na srednjem Jadranu nastao je poremećaj, tek pred Salima smo uočili oblake i vjetar, sve do tad bila je bonaca. Svugdje smo se vezivali desnom stranom. Ne postoji da sam lijevom stranom igdje mogao udariti, ako smo se stalno vezali suprotno. Kroz prolaz Ždrelac isto nije bilo nikakvih problema, dakle brod nije nigdje bio udaren, ni s lijeve, ni s desne strane. A brod je projektiran da plovi 30 čvorova i to što se piše da je plovio brzo, ne stoji, plovili smo prema pravilima.
Je li kroz prolaz Ždrelac plovidba bila oko 13 čvorova ili niža?
– Ne mogu vam točno reći. Nastojimo voziti oko 10 čvorova, sad je li 10 ili 13, ne znam. Ali opet, tamo ima i kurenta, pa te nekad momentalno gurne na više. Onda se tamo kod mosta gubi i signal, pa se zna pokazati određeni poremećaj brzine.
Putnici su osjetili nekakvo snažno lupanje. Jeste li to osjetili i vi?
– Ne.
Ljudi iz struke koji analiziraju čitav slučaj kažu da je moguće da se radilo o masi mora koja je ušla unutra trupa i lupala je o oplatu broda. Je li to moguće i jeste li vi možda nešto takvo osjetili?
– Ma ne. To je nemoguće, zato što na mostu imamo i alarme, koji nam javljaju prodor mora. Do samog trenutka kad se to dogodilo – dogodilo se. Prije toga, ništa. Svi su naši prostori opremljeni alarmima i do same nesreće ja nisam čuo alarm. A kad se dogodila nesreća, onda se oglasio i alarm.
Znači alarm nije bio u kvaru?
– Alarm se oglasio, ali tek nešto prije nego li je pukao trup.
Jeste li prije prsnuća trupa čuli nekakav udarac?
– Ništa. Ja ne mogu to čuti, jer imate konstantne valove koji nailaze i lupaju cijelo vrijeme. Je li bio nekakav udarac, ne znam, jer su to konstantni udarci valova. Da sam vidio, ja bi rekao, a ne mogu reći ni da bi mogao vidjeti.
Na oplati se na jednom mjestu vidi oljuštena boja. Je li moguće da je brod tu negdje načet, da je prethodno pretrpio udarac? Je li moglo stvarno nešto plutati, a da vi niste uočili?
– A moglo je. Brod može nasjesti na nešto a da ti to ne vidiš, pogotovo kad te digne val. Moji reflektori su isto cijelo vrijeme bili upaljeni, ali time možeš osvijetliti prvi val, dok dalje već ne vidiš. Uostalom, to je bila plovidba u noćnim uvjetima.
Da je brod doista kvalitetno građen, govori činjenica da more nije prodrlo u kabine?
– Da… gore je ostalo čitavo. Ja nisam brodograđevne struke, pa ne mogu komentirati kvalitetnu gradnje i tu sam da upravljam i u slučaju kad dođe do nevolje, da reagiramo ja i moja posada kako možemo – kazuje nam kapetan Melite i želi reći još nešto:
– Ne osjećam se krivim za ovo što se dogodilo, iako svaki dan i ja i moja obitelj moramo svašta čitati po medijima. Poduzeo sam sve što sam mogao poduzeti. Od kad se dogodila havarija, ne mogu živjeti normalno, ne mogu se smijati normalno. Nema šanse da bi na bilo koji način svjesno krenuo ugrožavati putnike i posadu. Na kraju svega prolazim sve sam sa svojom familijom, osjećam se nezaštićeno, a nisam ni kriminalac ni išta tako. Mi smo mala firma i iza sebe nemamo neku potporu i to je tako u našoj Hrvatskoj. Radio sam svoj posao najbolje što sam mogao – zaključuje kapetan Marko Jurlina kojem putnici većinom ne zamjeraju ništa. Dapače, stoje pri tome da ih je uz pomoć svoje posade, sve gotovo neozlijeđene evakuirao i ostao na brodu zadnji.
Što se presudilo raspadu trupa Melite, kazat će naposlijetku službena istraga, no što je prethodilo tome, možda nikada ni ne saznamo.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
JE LI ZA SVE KRIV BALVAN? Traje akcija spašavanja “Melite” od potonuća
Neslužbene infortmacije kažu kako je katamaran Melita sinoć po jakom nevremenu, neposredno pred uplov u Zadar udario u balvan. Iako su vatrogasci pozvani kako bi ispumpali more iz broda koji pluta oko Gaženice, pukotina je ipak prevelika, reko je Boris Jović vatrogasni zapovjednik, za 057info. Neslužbeno se doznaje i kako
FOTO Pogledajte što je ostalo od katamarana! Melita dotegljena u šibensko brodogradilište – Brodar se obratio putnicima…
ŠIBENIK/ZADAR – Brodar G&V Line Iadera u čijem vlasništvu je katamaran Melita koji je u ponedjeljak 16. lipnja, iz za sad još uvijek neutvrđenih razloga havariran, nakon čega su svi putnici uspješno evakuirani, obratio se putnicima, nakon što je spomenuti brod dotegljen u brodogradilište Iskra u Šibeniku. –
DRUGA STRANA MEDALJE Putnik tvrdi da je Melita po valovima plovila prebrzo: “Kao da udara u stijene” – Jesu li takve snažne sile prouzročile pucanje trupa?
Neven Dželalija jedan je od spašenih putnika koji je bio na havariranom katamaranu Melita u kojeg je odjednom počelo prodirati more. Naljutilo ga je, kaže, što je sve pročitao u novinama, gdje svi hvale posadu i tvrdi da stvari zapravo nisu bile onakve kakvima se predstavljaju. – Odlučio sam reagirati
Mladi zapovjednik tonućeg broda ostao posljednji brojati jesu li svi evakuirani – Bilaver: “Predložit ću ga za sve moguće nagrade!”
Dan nakon havarije katamarana Melita u kojoj pukim čudom nije nitko ozbiljnije nastradao (jedan član posade u padu je natukao leđa), a sve glave su na broju, razabiru se dojmovi. Na jutarnjim kavama po Zadru prepričavaju se i osobne priče putnika i posade, kao i ostalih spasitelja koji
