Suočeni s novim ciljem izdvajanja za NATO, talijanski političari predlažu da se dugo planirani most do Sicilije od 13,5 milijardi eura definira kao vojni izdatak, piše Politico.
Rim je jedan od NATO-ovih najmanjih vojnih potrošača – prošle je godine ciljao na samo 1,49 posto bruto domaćeg proizvoda za vojsku. To čini novi cilj od 5 posto do 2035. nedostižnim. I tu bi most mogao pomoći. Vlada Giorgie Meloni želi napredovati s golemim planom premošćivanja Mesinskog tjesnaca s onim što bi bio najduži viseći most na svijetu – projekt koji je bio san Rimljana, san diktatora Benita Mussolinija i san bivšeg premijera Silvija Berlusconija.
I ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i ministar infrastrukture Matteo Salvini, Melonijevi zamjenici premijera, ističu ideju da most ima stratešku vrijednost za NATO, a ne isključivo ekonomsku ulogu – točka koja je također naglašena u vladinom izvješću u travnju. Vladin dužnosnik naglasio je da nije donesena formalna odluka o klasifikaciji mosta kao sigurnosnog projekta, ali je rekao da će se vjerojatno uskoro održati daljnji razgovori kako bi se “vidjelo koliko je to izvedivo”. Ideja bi mogla biti politički korisna za Meloni dok se bori uvjeriti opreznu javnost u potrebu za velikim obrambenim izdacima u vrijeme kada se Italija već polako kreće prema štednji.
Strateška otpornost
Postoje neki jasni razlozi na temelju kojih bi Italija mogla izgraditi argumente za most. Od cilja NATO-a od 5 posto BDP-a, samo 3,5 posto treba biti temeljna obrambena potrošnja, dok se 1,5 posto može usmjeriti na širu stratešku otpornost poput infrastrukture. Dužnosnik talijanskog Ministarstva financija također je sugerirao da bi brendiranje mosta kao vojnog projekta pomoglo vladi da prevlada neke od ekonomskih i tehničkih prepreka koje su u prošlosti sprječavale njegovu izgradnju.
Desetljećima su se napori za izgradnju mosta – s procijenjenim rasponom od 3,3 kilometra – više puta susreli s problemima troškova, poteškoćama rada u seizmičkoj zoni i izazovom raseljavanja ljudi. Nova oznaka bi “nadjačala birokratske prepreke, parnice s lokalnim vlastima koje bi mogle osporiti vladu na sudu tvrdeći da će most nesrazmjerno oštetiti njihovo zemljište”, rekao je dužnosnik Ministarstva financija. Također bi “olakšalo prikupljanje novca, posebno u sljedećoj godini, za most”.
Imperativ ili igrokaz?
U travnju je talijanska vlada usvojila dokument kojim se proglašava da bi most trebao biti izgrađen iz „imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa“. Osim civilne upotrebe, “most preko Mesinskog tjesnaca također ima stratešku važnost za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, toliko da će igrati ključnu ulogu u obrani i sigurnosti, olakšavajući kretanje talijanskih oružanih snaga i saveznika NATO-a”, dodaje se u dokumentu.
Italija je također zatražila da se projekt uključi u financijski plan EU-a za mobilnost vojnog osoblja, materijala i imovine, jer bi se “savršeno uklopio u ovu strategiju, pružajući ključnu infrastrukturu za prebacivanje NATO snaga iz sjeverne Europe u Mediteran”, navodi se u vladinom izvješću. Most “predstavlja prednost za vojnu mobilnost, omogućujući brz prijevoz teških vozila, trupa i resursa i cestom i željeznicom”, dodala je vlada.
Hoće li NATO – a što je još važnije, američki predsjednik Donald Trump, koji voli velike građevinske projekte – prihvatiti tu logiku, drugo je pitanje. Službeno, Mesinski tjesnac nalazi se izvan jedinog talijanskog određenog NATO koridora za vojnu mobilnost – koji počinje u lukama u regiji Apulija na peti talijanske “čizme”, prelazi Jadran do Albanije i nastavlja se prema Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj.
Također nije jasno je li tjesnac dio vlastite mreže vojne mobilnosti EU-a, čiji se koridori, prema riječima ljudi upoznatih s raspravama, očekuju poravnati s NATO-ovim rutama. Amerikanci zasad ne pokazuju svoje karte. Kada su ih na summitu NATO-a u Haagu krajem lipnja pitali o mostu, američki su se pomoćnici nasmijali, ali nisu odmah odgovorili.
Ime: Berlusconijev most?
Ministar vanjskih poslova Tajani glasni je zagovornik mosta. “Natjerat ćemo Talijane da shvate da je sigurnost širi pojam od samih tenkova”, rekao je u nedavnom intervjuu za poslovni dnevnik Milano Finanza.
“Da bismo to postigli, usredotočit ćemo se na infrastrukturu koja ima i civilnu namjenu, poput mosta preko Messinskog tjesnaca, koji spada u koncept obrane s obzirom na to da je Sicilija NATO-ova platforma”, dodao je. Ministar infrastrukture Salvini, drugi zamjenik premijerke Meloni, vidi most kao nešto što bi moglo transformirati njegovu krajnje desničarsku stranku Liga – izvorno secesionističku Sjevernu ligu – u uspješan nacionalni politički pokret koji se također obvezuje na veliki projekt na jugu.
Salvini vrši pritisak za ubrzanje procesa, prema riječima dužnosnika Ministarstva financija i zastupnika upoznatog s unutarnjom dinamikom vlade. “Matteo ulaže velike napore kako bi dobio neku vrstu ‘odobrenja’ projekta na tehničkoj i političkoj razini kako bi javnosti pokazao da se nešto kreće”, rekao je dužnosnik Ministarstva financija.
Oporbene stranke ne slažu se ni s potrebom za izgradnjom mosta ni s njegovom klasifikacijom kao vojne potrošnje. “Ovo je izrugivanje građanima i obvezama preuzetim u NATO-u. Sumnjam da će ovaj blef vlade biti prihvaćen”, rekao je Giuseppe Antoci, zastupnik u Europskom parlamentu iz lijevo-populističkog Pokreta 5 zvijezda. “Vlada bi trebala prestati i izbjegavati da od sebe pravi međunarodnu budalu”, dodao je.
Još jedan argument protiv projekta jest da bi povezao dvije najsiromašnije talijanske regije, od kojih nijedna nema učinkovit prometni sustav. Mnogi smatraju da je ulaganje u lokalne ulice i željeznice hitnije. “Stanovništvo Sicilije i Kalabrije pati od neadekvatne vodne infrastrukture, sporog prometa, rupa na cestama i bolnica kao u zemljama trećeg svijeta. Most preko tjesnaca stoga ne može biti prioritet”, rekao je Antoci.
No, vladajuća koalicija odlučna je krenuti naprijed. U utorak je Salvini rekao da se konačno odobrenje projekta očekuje u srpnju. U pomalo nepovoljnom znaku, Tajani je predložio da se most nazove po Berlusconiju, premijeru poznatom po svojim bunga bunga zabavama i beskrajnim pravnim bitkama. Širi članak o samom mostu, kontekstu te poteškoćama oko izgradnje, čitajte ovdje.
Italija želi izgraditi najduži viseći most na svijetu: Prepreke su mafija i geografski položaj
