ORAŠAC je naselje u u sastavu grada Dubrovnika, smješten 15 km sjeverozapadno, uz Jadransku magistralu. Legenda kaže da Orašac nosi ime po orasima. Naime, Orašani su gajili orahe sve do pada Dubrovačke Republike, tj. do gradnje 15 dubrovačkih brodova u Gružu kad se najveći dio oraha posjekao.
Gospa od Orašca slavi se kao zavjetni blagdan u ovom mjestu svake godine 2. srpnja. Proslava ima duboko povijesno i vjersko značenje za lokalno stanovništvo, a temelji se na predaji o ukazanju Blažene Djevice Marije siromašnom starcu Mihu Vukašinoviću u siječnju 1527. godine.
Zašto se slavi Gospa od Orašca?
Prema legendi, Marija se tri puta ukazala starcu Mihu i poručila da se na izvoru “Dobra Voda” izgradi crkva njoj u čast. Obećala je da će, ako se to učini, Bog osloboditi Orašac i okolna mjesta od kuge, gladi i rata, što je tada bilo od presudne važnosti jer je kuga već harala tim krajem.
Nakon što su mještani ispunili zavjet i počeli graditi crkvu, kuga je, prema predaji, odmah prestala. Crkva je dovršena 1529. godine, a od tada Orašani svake godine 2. srpnja slave Gospu kao svoju zaštitnicu.
Proslava uključuje svečana misna slavlja tijekom cijelog dana, središnje svečano euharistijsko slavlje te okupljanje velikog broja vjernika iz Orašca i okolnih mjesta.
U crkvi Pohođenja Marijina, koja je izgrađena na mjestu ukazanja, vjernici se okupljaju na molitvu, zahvalnost i zavjetnu procesiju, a mnogi dolaze zahvaliti za primljene milosti i tražiti zagovor Gospe.
Tradicionalno se okuplja i više tisuća ljudi, što svetište čini jednim od važnijih marijanskih prošteništa dubrovačkog kraja.
Gospa od Orašca simbolizira zaštitu, jedinstvo i nadu za lokalno stanovništvo, a slavlje je i izraz zahvalnosti za očuvanje sela kroz povijesne nedaće poput kuge, gladi, rata i gusarskih napada.
Blagdan je i danas važan dio identiteta Orašca, okuplja vjernike iz raznih krajeva, a tijekom Domovinskog rata ponovno je dobio snažno značenje kao simbol nade i zajedništva.
D.G.
