Prije 33 godine realizirano je oslobađanje hrvatskog juga, odnosno to je bila završnica svih onih akcija koje su prethodile i značajno doprinijele tome. Obrana hrvatskog juga nije se odvila preko noći, već je bila kruna svih prethodno odigranih bitaka, akcija i uspjeha Hrvatske vojske na čelu s 4. gardijskom brigadom, koja je najviše doprinijela tome.
Oslobađanje hrvatskog juga prikladno se smatra rezultatom deblokade Golubova kamena, strateškog položaja u Domovinskom ratu.
Kliknite za pregled
Početak borbi i uloga generala Ive Jelića
Važno je napomenuti da je na početku borbi na jugu brigadu vodio pokojni general Ivo Jelić. U njegovo vrijeme odrađene su najžešće borbe u uvjetima u kojima je brigada bila brojčano znatno slabija od agresora, ali moralno znatno jača od okupatora, čemu valja pridati veliku važnost.
Uloga Izvidničkog voda 4. brigade
U obrani hrvatskog juga istaknule su se mnoge postrojbe kao i pojedinci, a ovim putem želimo istaknuti jednu postrojbu koja je imala značajnu ulogu, međutim zbog svoje namjene nije smjela biti previše isticana kako njeni pripadnici ne bi bili raskrinkani od strane neprijatelja. To je Izvidnički vod 4. brigade, koji je zauzimanjem brda Tmor i Lisiac otvorio vrata HV-u za daljnja napredovanja u obrani. U tim borbama izgubio je nekoliko svojih zapovjednika (Frank Zagorčić, Alfredo Lisica-Bibinjac, Ivica Đolić-Đola), ali isto tako izrodio i nekoliko vojnih stratega i kasnijih zapovjednika same 4. gardijske brigade, poput Damira Krstičevića i Zvone Asanovića.
Ono što je još važnije jest da su zahvaljujući njihovim izviđačkim akcijama prikupljani podaci o neprijatelju, temeljem kojih je pukovnik Miroslav Skoko stvorio jasnu sliku o neprijatelju na tom prostoru. Temeljem tih podataka vođene su daljnje borbe u obrani juga.
Borbama kod sela Čepikuće, Osojniku, Brgatu i Prapratnom neprijatelj je ostvario znatne, neočekivane gubitke. Izviđanjem i osvajanjem Golubova kamena izrađen je plan deblokade juga koji je i realiziran. Postrojbe HOS-a uvelike su doprinijele samoj obrani grada Dubrovnika, što je i sam general Jelić posebno isticao.
Završetak obrane juga i spomen obilježje
Simbolički završetak operacije obrane juga bila je velika vojna smotra u luci Gruž 29. listopada 1992. godine, dok je 2017. godine, na 25. godišnjicu bitke za Golubov kamen, podignuto spomen-obilježje 36 sinova Imotske krajine koji su položili svoj život na širem dubrovačkom području.
Njihova imena su: Mladen Aračić, Borislav Bašić, Frane Bubalo, Mate Čagalj, Milan Dragun, Ante Jerković, Marijan Jonjić, Dražen Jukić, Mate Juroš, Đondino Krnić, Ivica Kujundžić, Anđelko Kutleša, Branko Kutleša, Zoran Lendić, Jure Ljubičić, Zdravko Malenica, Željko Mandić, Milan Mustapić, Joško Novović, Miodrag Perkušić, Marko Rako, Blažen Rimac, Milan Sičenica, Vlade Šurlin, Marijan Šuto, Milan Trutin, Ante Ujević, Mate Vučak, Joško Vuković, Vladimir Vuković, Frank Zagorčić, Josip Zdilar, Mate Zec Peškirić, Ivan Znaor, Petar Žaja i Vinko Žužul.
Neka je vječna slava vitezovima koji su sudjelovali u borbama za hrvatski jug i oslobodili nam taj komadić raja na zemlji.
Obilježavanje i počasti braniteljima
U sklopu obilježavanja okupljenima se prigodnim riječima obratio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Uz gradonačelnika, nazočili su predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenik gradonačelnika Velibor Puzović. Počast poginulim braniteljima odali su i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Budalić, predstavnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske Ante Damić, župan Blaž Pezo i novoizabrani gradonačelnik Grada Imotskog Luka Kolovrat.
Moja reakcija na članak je…
