Je li Neretva zauvijek otpisana? Što u svemu tome misli i radi međudržavno tijelo za zaštitu voda, poput Povjerenstva za vodno gospodarsku suradnju RH–BiH?
Ekološki problem izgleda stiže nam iz susjedstva. Točnije iz Čapljine u BiH gdje se bez sanacije, bez zaštitnih podloga, bez reciklaže nastavlja deponirati plastični otpad na deponiju Ada. Otpad koji onda “na dar” stiže u hrvatsku deltu Neretve i Jadran.
Da ponovimo činjenice:
Prva je da se deponija se nalazi neposredno uz korito, ali čak i direktno u samo korito rijeke Neretve uz novoizgrađenu stambenu četvrt Čapljine, bez nepropusne zaštitne podloge, što „povećava“ rizik od zagađenja podzemnih voda i priobalnog ekosustava.
Druga je da plastični i drugi otpad lako dospijevaju u rijeku, osobito tijekom kišnih perioda, te putuju nizvodno prema Republici Hrvatskoj. Deponija tako jako i neprestano utječe na ekosustav delte Neretve, zdravlje stanovništva i turistički potencijal cijele prekogranične regije.
Smeće curi, smeće pluta
Gradonačelnica Čapljine Iva Raguž i sama priznaje da se otpad odlaže i izvan granica deponije, u samom koritu rijeke Neretve. Nema sustava za odvajanje otpada, nema reciklaže, nema prostornog plana, nema konkretne zaštite okoliša. Planira se, kaže se, dogovara se. A smeće curi, pluta i dolazi – svakodnevno, ne samo vikendom.
Gdje je u svemu tome stav, interes i pozicija Republike Hrvatske? Što s onim dijelom Neretve koji dolazi nakon Čapljine? Onim koji se računa kao NATURA područje, dom zaštićenih vrsta i staništa (posljednji ostaci europskih močvarnih staništa), izvor vode i kisika? Rijeka koja ušću donosi plastiku, fekalije i procjedne vode – bez ikakvog upozorenja, bez prethodne konzultacije s hrvatskim institucijama.
– Republika Hrvatska, kao članica EU, ima zapravo pravo i obvezu prijaviti prekogranično zagađenje, aktivirati bilateralna tijela, tražiti hitnu i trenutačnu implementaciju jasno postavljenog plana upravljanja slivom Neretve i zaštititi interese svojih građana, okoliša i gospodarstva. Vrijeme je da se nešto učini – brzo i učinkovito -smatra Nebojša Jerković iz ERK Malo more.
Jedno je sigurno – rijeka Neretva deponija i nije granica za otpad. Federalna ministrica okoliša FBiH Nasiha Pozder službeno je potvrdila: deponija Ada dobila je još sedam godina života, još sedam godina zagađivanja Jadrana. Ministrica je, ironično, stigla iz Sarajeva vlakom, na ponovno uspostavljenoj liniji Sarajevo–Ploče.
Foto: Malo more
J.T.
