Hrvatsko tržište kapitala u posljednjih godinu dana ipak počinje pokazivati određenu živost. Sve više kompanija, uključujući one koja do sada nisu razmatrale burzu kao izvor financiranja, pokazuje interes za izlazak na tržište. Zagrebačka burza i investicijski posrednici razvijaju proizvode namijenjene malim i srednjim poduzećima, segmentu koji ima velik potencijal, ali je do sada bio nedovoljno zastupljen.
S druge strane, raste i interes investitora. Građani, suočeni s inflacijom i niskim kamatama na štednju, sve češće razmišljaju o ulaganju u dionice, fondove i ETF-ove, a desetine tisuća njih ulagalo je u obveznice i trezorske zapise čiji je izdavatelj država. Financijska pismenost postaje nezaobilazna tema u školama, medijima, pa i obiteljskim razgovorima. Velik iskorak donio je Akcijski plan za razvoj tržišta kapitala, koji su zajednički pripremili Ministarstvo financija, Hanfa, Zagrebačka burza i drugi ključni sudionici. O tim temama razgovaramo s Ivanom Kurtovićem, predsjednikom Uprave InterCapital Asset Management (ICAM), jednog od vodećih društava za upravljanje imovinom u jugoistočnoj Europi.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nedavno je najavio kako će Hrvatska krajem godine biti spremna za ulazak u OECD. Koliko je to važno za gospodarstvo, pogotovo za tržište kapitala?
Važno je iz nekoliko aspekata. S jedne strane, puno globalnih fondova mogu investirati samo u OECD zemlje; samim time ulaskom u OECD bazen potencijalnih investitora se povećava. Osim toga, OECD uz brojne druge prednosti, donosi i dvije važne za tržište kapitala. Jedna se odnosi na snažniji fokus na korporativno upravljanje (njegovo poboljšanje/unaprjeđenje), a druga na generalno infrastrukturu tržišta i njen razvoj. Korporativno upravljanje (kvalitetan i nezavisni nadzorni odbor, sve od tuda kreće) je bitno jer je on svojevrsni jamac dugovječnosti opstanka i rasta poduzeća. Razvoj tržišta je ključna infrastruktura da kompanije iz privatnih ruku postanu burzovna društva.
Tada je npr. smjena generacija puno lakša, pogotovo ako je korporativno upravljanje kvalitetno, odnosno na razini. Dodatno, poticanje razvoja tržišta omogućuje i investitorima aktivno uključivanje i participaciju na tržištu i njegovom rastu.
Ova je godina donijela neke pozitivne pomake na domaćem tržištu, imamo jedan IPO odrađen (ING-GRAD), a drugi u tijeku (Žito). Koliko je to bitno?
Jako je bitno, pogotovo ako imamo kvalitetna izdanja, odnosno prosperitetne kompanije koje su došle na tržište radi ostvarivanja ambicioznih ciljeva kreiranja vrijednosti i rasta za svoje dioničare.
Poznato je da ste iznimno aktivni i na Ljubljanskoj te Bukureštanskoj burzi. Kad ta dva tržište usporedite s hrvatskim, što možete reći?
Riječ je o vrlo sličnim tržištima s relativno razvijenom tržišnom infrastrukturom, a i dalje relativno malom participacijom investitora. To otvara puno prilika u budućnosti za sve one koji se pozicioniraju kvalitetno i na vrijeme.
Ljubljanska burza posebno je optimistično ove godine, SBI TOP već je porastao iznad 34 posto od početka godine. Koji su glavni pokretači slovenskog tržišta?
Makroekonomska slika regije je zaista pozitivna što se prelijeva i na korporativne zarade. Ljubljanska burza ima i dosta specifičnu strukturu indeksa gdje dvije-tri dionice dominiraju (Krka, NLB i Petrol). Dodatno, najava i nedavna potvrda zakona o kreiranju investicijskih računa za male ulagače je potaknula dodatan priljev na tržište. To je jako dobar primjer kako potaknuti male investitore da dođu na tržište, uz porezno optimalan proizvod.
InterCapital Asset Management (ICAM) nedavno je objavio da osniva novu tvrtku InterCapital ETF. Kako je došlo do te odluke i koji su ciljevi?
ETF-ovi (pasivni fondovi) uz kvalitetno digitalno sučelje su budućnost investiranja globalno. Dodatno, ETF-ovi danas dominiraju svijetom upravljanja imovinom.
Primjerice, u Americi ETF-ovi danas čine više od 50 posto ukupne količine imovine. To je trend koji ide dalje. InterCapital je to prepoznao te je odlučio formirati zasebnu kompaniju kako bi stavio dodatan fokus na sam proizvod, njegov razvoj te širenje po čitavom dijelu naše regije jugoistočne Europe (SEE).
Naime, ta regija je dosta nerazvijena, makar kada se gledaju ETF-ovi, njihov broj, ali još važnije i ukupna imovina u odnosu na imovinu klasičnih fondova.
Koliko prosječni hrvatski investitor uopće zna o ETF-ovima?
Malo, no kao InterCapital radimo jako puno upravo na promociji financijske pismenosti. To ponajprije radimo putem Geniusa koji nudi nekoliko vrsta edukativnih programa: Tjedni webinar – genius Caffe te Money Basic, “on-site event” po kompanijama gdje radimo puno širi program edukacije o osobnim financijama. Tu su i blogovi te razni edukativni video sadržaji gdje svi mogu pronaći najvažnije teme.
Najavili ste da ćete se dodatno fokusirati na aplikaciju Genius koja je razvijena prije gotovo četiri godine i sadrži pametni algoritam koji za svakog ulagača ovisno o željama i sklonostima riziku pronalazi najbolje rješenje na svjetskim tržištima. Što konkretno planirate i kako su vaši ulagači dosad prihvatili Genius?
Genius, baš kao i ETF-ove, želimo proširiti na Europsku uniju i dio SEE regije. Želja je ponuditi moderan, intuitivan, jednostavan i jeftin proizvod uistinu za svakog građanina. Uz brojne edukativne kampanje koje radimo, investitor bi trebao biti itekako upućeniji u investicijske trendove te posvećen tržištu za dobro svoje imovine u dugom roku. Genius upravo to nudi – zanimljive proizvode koje možete modularno slagati baš poput Lego kockica, u brojne edukacije.
To je način kako povećati participaciju građana (malih investitora) na tržištu kapitala. Ključno je što Genius, upravo kroz svoj algoritam, nudi “tailor made” portfelj skrojen po preferenciji rizika svakog klijenta. Naime, dugoročno je u financijama, odnosno investiranju, jedino održiv upravo dugoročan portfelj, koji je stručno i kvalitetno diversificiran. Upravo je takav portfelj u dugom roku otporan na krize, odnosno ekonomske cikluse kojih će zasigurno biti. Ako se tome dodaju još i manje, ali kontinuirane uplate u portfelj putem trajnih naloga, dugoročno je uspjeh u investiranju gotovo pa zagarantiran.
Izvješće Hanfe pokazuje da je prošla godina bila dobra godina za investicijske fondove čija je neto imovina iznosila 3,2 milijarde eura. Građani su, dakle, rast štednje jednim dijelom preusmjerili u investicijske fondove?
Da, u pravu ste, godina iza nas bila je dobra. Priljev novca je vidljiv, interesa ima, a dominiraju tu primarno novčani fondovi te “target date” fondovi.
Kako komentirate izdavanja državnih obveznica i trezoraca? Oni su vam s jedne strane konkurencija, no to nije utjecalo na poslovanje investicijskih fondova.
S obzirom na ukupnu penetraciju usluga upravljanja imovinom u ukupnoj bankarskoj aktivi koja je iznimno mala i dalje, rekao bih da imamo samo komplementarne proizvode (nikako ne konkurentske). Država je napravila jako dobar posao “narodnim” obveznicama u aktiviranju dijela štednje koji je stajao bez ikakvih kamata u bankama.
Ulagači koji žele konzervativniji tip ulaganja zasigurno će ići u smjeru “narodnih” obveznica i trezoraca. Investitori koji žele nešto više rizika (sukladno tome i teže nešto većoj zaradi), traže drugačije proizvode koji su više “equity like” (usmjereni na instrumente poput dionica, op.a.). Upravo smo mi u InterCapitalu kontinuirano radili na razvoju te, nešto rizičnije, palete proizvoda kako bi investitori u svakom trenutku svoj depozit ili “narodnu” obveznicu mogli nadopuniti i ovim prinosno potencijalno atraktivnijim proizvodima. Ako je takva investicija (iako rizičnija) i dobro diversificirana, kao što sam rekao, atraktivan prinos dugoročno uistinu ne bi trebao izostati.
Godina je počela iznimno turbulentno, s prijetnjom trgovinskog rata i velikim geopolitičkim tenzijama. Kakva su vaša očekivanja poslovanja investicijskih fondova u 2025.?
Pozitivna. Trenutačno, kao što vidimo, nakon inicijalnog šoka, tvrtke globalno nisu značajnije smanjivale očekivanja korporativnih profita, štoviše. Veliki dio toga potaknut je i ogromnim investicijama u umjetnu inteligenciju (AI) koji će zasigurno donijeti rast produktivnosti kod kompanija koje danas investiraju u AI i digitalnu transformaciju generalno.
Osobno, ostajem pozitivan oko tržišta jer je globalna ekonomija i dalje relativno snažna, unatoč svim izazovima. Rast produktivnosti kod najvećih kompanija je ono što će u kratkom, srednjem i dugom roku utjecati na rast korporativnih zarada kao glavnog pokretača rasta cijena dionica. Kratkoročno ćemo uvijek vidjeti neke neizvjesnosti, no dugoročnim investitorima to ne bi trebalo smetati. Dapače, to im je više prilika za kupnju.
