Većina vlasnika pasa radi pogrešku koja za njihove kućne ljubimce može biti opasna po zdravlje, pa i kobna. Dubrovačka veterinarka Sunčica Oštić upozorava da se psima u more ne bacaju loptice, frizbi, granje ni ostali predmeti.
– Postoje pasmine koje imaju bolje predispozicije i,više se vole kupati u moru od ostalih, kao što je epanjel breton i retriver, koje nazivamo ‘vodenim psima‘. Ali, svaka se pasmina može kupati u moru. Kao što vrijedi za ljude, preporučuje se kupanje rano ujutro ili iza 20 sati. Mislim da je jako važno poručiti vlasnicima pasa da ne bacaju loptice ni štapove u more, jer postoji velika mogućnost, vrlo opasna, da pas proguta more. Svakog ljeta imamo potpuno nepotrebne intervencije kada se, zbog gutanja mora, oštećuju bubrezi. Nemojte to raditi! Neka se pad okupa, malo otpliva, bez forsiranja – upozorava Sunčica Oštrić, dr. med. vet. i dodaje kako se, nažalost, u praksi susreće sa slučajevima sindroma sekundarnog utapanja, gdje dolazi do nakupljanja tekućine u plućnim alveolama.
Sugovornica ističe kako je kod pasa moguća sunčanica.
Za razliku od Pule, grada koji je ima čak devet ‘pet friendly‘ plaža, Dubrovnik ima samo jednu. Vlasnici pasa je hvale kao vrlo ugodnu ljubimcima, urednu i održavanu, ali, s obzirom na ogroman porast broja pasa u kućanstvima, bilo bi dobro urediti još koju. Na taj bi se način izbjegli nesporazumi i sukobi ostalih kupača i vlasnika pasa na kupalištima gdje ne postoji dopuštenje za kupanje niti držanje pasa bez povoca. Doktorica veterine, također, hvali plažu na Mandraču, ali ističe kako je mala i da je već s pet pasa na njoj gužva.
– Veliki sam ljubitelj životinja, ali dopustiti životinjama da skaču po djeci i ostalim kupačima nije kulturno niti je prihvatljivo. Stoga bi trebalo apelirati da se uredi još koje kupalište za pse, predlažem da se počne s Mokošicom. Vrlo brojno naselje, s mnogo ljubimaca, nema plažu za pse pa vlasnici čekaju večer da se svi skupe s plaže. Broj kućnih ljubimaca u posljednjih deset godina je toliko narastao da je teško naći obitelj koja nema psa – ističe Sunčica Oštić.
Kućnim ljubimcima koji se kreću slobodno ili na povodcu zabranjeno je kretanje na, primjerice, dječjim igralištima, neograđenim sportskim terenima, gradskim plažama te na drugim mjestima gdje „postoji opasnost ugrožavanja zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi, bez dopuštenja vlasnika i dozvole korisnika prostora”. Prema odluci o komunalnom redu Grada Dubrovnika, zabranjeno je dovoditi i puštati kućne ljubimce na prostore dječjih igrališta, cvjetnjake ili uređene travnjake, te prirodne i uređene plaže. Kazna za kršenje te odredbe je 130 eura za fizičku osobu.
– Nema razloga da se kupači brinu po pitanju higijene u moru kod urednog i odgojenog psa – kaže sugovornica i dodaje da krivac za eventualni problem može biti vlasnik, a nikako pas.
Epidemiolog Malo Lakić, voditelj Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, ističe kako ipak postoje higijenski i sanitarni razlozi zbog kojih se preporučuju posebne plaže za pse. Kaže kako psi mogu prenijeti čitav niz zaraznih bolesti na ljude, od kojih su neke jako rijetke, kao što su lišmenijaza ili bruceloza, a druge puno češće, npr. crijevne bolesti. Putovi prijenosa na plaži mogu biti izravnim kontaktom sa psom, ugrizom, ogrebotinom, maženjem, lizanjem, osobito kad pas liže čovjekova usta, nos ili oči, ili okolišem kontaminiranim psećim izmetom ili urinom.
– Od crijevnih bolesti, popraćenih temperaturom, proljevom i povraćanjem, čiji se uzročnici mogu naći u psećem izmetu ili slini, tu su norovirusni gastroenterokolitis, kampilobakterioza, salmoneloza i jersinoza. Ugrizom ili ogrebotinom psa može se prenijeti bjesnoća, koja je smrtonosna bolest, bez lijeka, a jedino je može spriječiti cijepljenje, uz eventualnu primjenu imunoglobulina. Od gljivičnih infekcija kože i vlasišta, najčešće se javlja Tinea corporis. U našoj županiji se rijetko pojavljuje i lišmanijaza, bolest koju prenose nevidi, papatači, lizike i flebotomi, preko zaraženih pasa, a može biti opasna. Psi mogu izmetom prenijeti i pseću trakavicu, ehinokok. Ostale bolesti koje psi prenose su bruceloza, leptospiroza urinom, infekcije bakterijom Pasteurellom, MRSA te još neke bolesti koje prenose pseći krpelji – upozorava liječnik Mato Lakić, specijalist epidemiologije.
