Ekspanzija zelene energije u Bosni i Hercegovini otvorila je, uz sve pozitivne strane, i prostor za niz sumnjivih radnji, u kojem se, prema procjenama stručnjaka, “peru” milijarde konvertibilnih maraka. I dok sve zemlje u regiji bilježe rast broja građana koji proizvode vlastitu struju, u BiH proces uspostave tzv. prosumera (kupaca-proizvođača) blokiraju političke i energetske strukture koje “čuvaju mrežu za sebe”, piše novinar Dragan Maksimović za Centar za životnu sredinu
Prvi seljački solarni pionir – i pet godina čekanja
Boro Marić iz sela Pecka kod Mrkonjić Grada prije pet godina je na objektu Centra Pecka postavio solarne panele, planirajući viškove proizvedene električne energije predavati u mrežu i tako postati prosumerr. Iako je bio prvi u BiH koji je takav sustav instalirao u seoskoj sredini, ni nakon pet godina Marić nije ostvario taj status.
– Tada ništa nije bilo definirano, nitko nije znao ni kako očitati brojilo. Ali ako vam kažem da je situacija i danas ista, jasno je koliko smo nazadni – kaže Marić.
Entiteti su u međuvremenu usvojili zakone koji omogućuju status kupca-proizvođača, no stvari su zapinjale na razini Uprave za neizravno oporezivanje BiH, gdje su elektrodistribucije tražile izgovor u obračunu PDV-a. No prema tumačenju Damira Miljevića iz RESET-a, taj problem je riješen – pravilnik je izmijenjen i jasno piše da nema obračuna PDV-a za prozjumere.
Elektroprivrede tri godine potkradale građane
U Republici Srpskoj, elektroprivrede su tri godine uzimale višak energije od građana bez ikakve naknade, pravdajući se da pravilnik nije donesen. No Regulatorna komisija RS (RERS) nedavno je osporila sve takve račune i naložila obračun po sustavu neto mjerenja – što znači da građanima treba vratiti vrijednost predane energije.
Elektroprivreda RS pozvala je prosumere da od 6. kolovoza potpišu nove ugovore, no mnogi strahuju od novih “klauzula” kojima će opet biti zakinuti. Na novinarski upit za objašnjenje odugovlačenja, Elektroprivreda RS ni nakon dva mjeseca nije odgovorila.
U međuvremenu je protiv direktora ERS-a Luke Petrovića podnesena kaznena prijava za zlouporabu položaja i krađu električne energije, jer su, prema navodima, on i nepoznate osobe iz ERS-a, regulatora i ministarstava svjesno sprječavali zaključenje ugovora s prozjumerima.
Federacija još ni status nije priznala
Iako Federacija BiH od prošle godine ima usvojen zakon o obnovljivim izvorima energije, građani još ne mogu dobiti status prosumera. Elektroprivrede BiH i HZHB odugovlače, navodno zbog nedostatka podzakonskih akata. Rok za njihovo donošenje istječe u srpnju, no realno se ne očekuje pomak.
– FERK je u nekoliko navrata naložio da se statusi moraju dodijeliti po postojećem zakonu, no oni to ignoriraju. Sad se čak pokušava izmijeniti pravilnik kako bi se “olakšalo” elektroprivredama, a ne građanima – kaže Saša Savičić, savjetnik u Ministarstvu energetike RS.
– Umjesto da štite interese građana, institucije izlaze ususret opstrukcijama i interesima moćnijih aktera, ističe Savičić.
Tranzicija samo za tajkune?
Stručnjaci upozoravaju na skrivene motive: od gubitka prihoda od mrežarine, do tajkunizacije zelene energije. Umjesto da tisuće građana sudjeluju u tranziciji, čuva se mreža za one koji planiraju graditi solarnih parkova na tisućama hektara, često i na poljoprivrednom zemljištu.
U Hrvatskoj trenutno ima oko 14.000 prozjumera, u Srbiji 4.000, dok u BiH broj praktično nije ni počeo rasti. Obitelji političara već su vlasnici brojnih solarnih i vjetroelektrana, a građani ostaju na čekanju.
– Elektroprivrede i vlasti u BiH građane ne vide kao partnere, već kao prijetnju vlastitom profitu, kaže Miljević.
Građani – posljednji u redu
Iz Centra za životnu sredinu upozoravaju da se prostor za prosumere namjerno sužava, kako bi se otvorio prostor za velike projekte i privilegirane investitore. Projekt subvencioniranih solarnih panela za 50.000 domaćinstava u RS-u propao je jer su navodno bili planirani rabljeni kineski paneli.
– Sve češće slušamo o planovima za mega solarne parkove, ali ne i o strategiji kako uključiti obične ljude. A to je suština energetske tranzicije – da bude pravedna i dostupna svima, poručuje Dragan Ostić.
Ako institucije sada ne reagiraju, zaključuje, BiH će ponovno “gledati preko plota” kako tranzicija uspijeva svima drugima – dok sama propušta posljednji vlak.
