Zbog ekstremnih suša ove se godine očekuje značajan pad proizvodnje krumpira, a neke procjene govore i do 70 posto. To bi za posljedicu moglo imati drastično povećanje cijena krumpira na tržnicama i u trgovinama.
-Opet ćemo imati ogromne štete od suše i vremenskih nepogoda, a kod proizvođača koji ne navodnjavaju nasade šteta bi mogla biti i 100 posto. Zbog novih skladišta morali smo mijenjati i sorte pa se sad učimo sa svime time – neke sorte su pogodnije i bolje su opstale po ovoj suši. Navodnjavanje je ključno, a država mora učiniti sve da se olakšaju investicije u navodnjavanje i smanje administrativne prepreke. Isto tako na tržištu je sve više uvoznog krumpira koji se lažno deklarira kao domaći zbog čega inspekcije moraju provoditi snažne kontrole i kažnjavati one koji tako dovode potrošače u zabludu, kazao je Damir Mesarić, dopredsjednik Udruge Međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj nalazi se iz godine u godine pred sve većim izazovima, a proizvođači i poljoprivredni stručnjaci slažu se da u „tvornici pod vedrim nebom” nije lako proizvoditi jer bi za proizvodnju povrća i voća, zbog sve snažnijih klimatskih promjena, trebali imati sve više plastenika i staklenika, zaštitnih mreža, navodnjavanje, nove sorte, nova znanja, ali je nužno i udruživanje poljoprivrednika ili snažnija kooperacija kako bi se proizvođači uspjeli nositi sa sve snažnijom uvoznom konkurencijom.
Naročito je važan ljudski rad kojega kronično nedostaje i koji je sve teže naći na tržištu rada, te snažna infrastruktura. Posljednjih godina uložena su ogromna sredstva za nova skladišta i hladnjače diljem Hrvatske, no kapaciteti su preveliki sa sadašnju razinu proizvodnje, zbog čega je potrebno uložiti napore, da se proizvodnja poveća.
-Hrvatska dugi niz godina ima ogromne oscilacije u proizvodnje voća i povrća (iako su površine koliko toliko stabilne), dok klimatske promjene, česte vremenske nepogode svako proljeće i ljeto donose slike s plantaža s uništenom proizvodnjom. Stalno imamo i situacije da usitnjeni mali proizvođači, usred sezone, ne mogu svoju robu prodati, pa je uništavaju, onog trenutka kada na tržište dođe jeftina roba iz EU i regije. O cijenama voća i povrća gotovo svakodnevno govore ankete među potrošačima – one su astronomske, a kvaliteta uvoznog voća i povrća u trgovinama i na tržnicama često je vrlo upitna. Potrošači se zato s pravom pitaju zašto dajemo i ulažemo tolike poticaje u poljoprivredu, a nemamo dovoljno jeftinog povrća, priopćeno je iz HPK.
Poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić iz tvrtke Geja Savjetovanja ističe kako se problemi u ovoj proizvodnji talože iz godine u godine.
-Kod ulaske Hrvatske u EU u voću smo bili samodostatni blizu 80 posto, a kod povrća još i više, a sada smo jako loši. Jedni djelom za to su krive klimatske promjene, ali i niska produktivnost, koja je na 30 posto prosjeka EU. U desetak godina pad pada proizvodnja voća i povrća otprilike je duplo veći u odnosu na druge proizvodnje. Danas trgovački lanac ili hotel nabavlja robu na otvorenom europskom tržištu i mi moramo pronaći način kako da podignemo našu produktivnosti i konkurentnosti, a to je jedini način za opstanak ove proizvodnje, kazala je Blažić.
Prema njezinom mišljenju ključno je riješiti pitanje zemljišta, jer ne možemo povećavati produktivnost na postojećim usitnjenim parcelama, potrebno je ubrzati komasaciju i kvalitetno riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta.
-Mnoge stvari su u ključnim odlukama države, no i sami proizvođači moraju preuzeti dio odgovornosti te primjenjivati nova znanja, nove tehnologije proizvodnje, uvoditi nove investicije, moraju se udruživati, raditi na kooperaciji te koristiti postojeće financijske instrumente i ulagati u isplative investicije i projekte, kazala je Blažić.
-Objavili smo trogodišnji indikativni plan svih natječaja i poziva proizvođače voća i povrća na iskaz interesa i da daju svoje konkretne prijedloge za realna ulaganja. Za mjeru 73.10 alocirano je 73 milijuna eura, a jedan veliki dio tog novca može završiti i u projektima za sektor voća i povrća. Na žalost mi danas imamo samo 660 ha u zaštićenim prostorima, što je izuzetno malo i moramo pronaći način da povećamo takav oblik proizvodnje, koji zahtijevaju sve češće klimatske promjene i nepogode. Drugo ključno rješenje je udruživanje, odnosno stvaranje sektorskih organizacija i potrebno je sektorsko pregovaranje, kako bi zajednički pronašli rješenja za ovu proizvodnju, ali je to zbog našeg mentaliteta često vrlo težak i dugotrajan proces, naglašava je Saša Paprika, voditelj Službe za proizvođačke organizacije i hortikulturu Ministarstva poljoprivrede.
Kako ističu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, za proizvodnju povrća u Hrvatskoj se koristi manje od 1 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, pa proizvodnja povrća daje mali doprinos ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (u razdoblju 2018.-2023. prosječan udio vrijednosti povrća u ukupnoj vrijednosti proizvodnje iznosio je tek 5,6 posto). Glavnina proizvodnje povrća dolazi iz intenzivnog uzgoja i to 79 posto, a jedan od izazova rastu ovoga sektora predstavlja smanjenje površina namijenjenih uzgoju povrća, posebice u intenzivnoj proizvodnji koje su u posljednjih pet godina smanjene za 18 posto. Ističu da bi bilo dovoljno još svega 10.000 hektara za postizanje samodostatnosti, s kojom smo sada na manje od 50 posto. Kada pak je riječ o voćarstvu, Hrvatska je postala zemlja dominantna u proizvodnji oraha i lješnjaka, dok površine nekad najvažnijeg voća, jabuka i mandarina padaju.
