„Jedan se konvektivni oblak manjih dimenzija ujutro stvorio na moru zapadno od Šolte te se naglo razvio i vrlo brzo kretao u smjeru obale i vrh oblaka je bio na 10 km visine. Za samo 20 minuta, kada je stigao nad Split, vrh je oblaka bio na oko 14 km te je donio jaku kišu i tuču s orkanskim udarima vjetra. Radarski podaci potvrdili su da je riječ o superćeliji malih dimenzija – prema procjeni s radarskog odraza promjera između 8 km i 10 km – kratkog životnog vijeka (oko jednog sata), ali vrlo intenzivnoj.“, šećer na kraju, analiza DHMZ-a monstruoznog oblaka koji je sravnio sa zemljom grad „pod Marjanom“ (nažalost i Marjan.)
U kratkom razdoblju javni prostor su obasule brojne teorije „splitskog armagedona“, od vrlo neobičnih, kako je riječ o „klasičnoj ljetnoj neveri“ pa sve do javnosti do sada nepoznatih pojmova kao što je primjerice konvektivna oluja zvana „Squall line“.
„128 km/h? Nemoguće, pa, ljudi moji, bacilo je dizalice u škveru, to se ne pamti!?“
U međuvremenu, skeptičnost prema maksimalnom (službeno) zabilježenom udaru vjetra u Splitu, u meteorološkim krugovima počelo se šaputati kako je uređaj za mjerenje brzine vjetra (anemometar) na postaji Marjan oštećen, a „šuškanja“ je jučer, službeno, potvrdila i krovna meteorološka kuća u Hrvata – Državni hidrometeorološki zavod: „Prema podacima DHMZ-a, na postaji Split-Marjan zabilježen je u 8:50 najjači udar vjetra od 35,7 m/s (128,52 km/h), što je ujedno i posljednji ispravan zapis instrumenta koji je oštećen u nevremenu.”
Ekonomske posljedice „splitskog armagedona“ još će se dugo zbrajati, a s onim sentimentalnim posljedicama, nastalim na plućima grada Splita (Park-šuma Marjan), suočit će se generacije i generacije Splićanki i Splićana, a o nepovratno izgubljenim općekorisnim funkcijama šume na Marjanu po grad i njegove stanovnike, da ne govorimo. Osvježenje nas je skupo stajalo, „splitski armagedon“ ostavio je gorak okus, ne ponovilo se…
KAD NAM SE VRAĆA PRAVO LJETO?
Prolaskom hladne fronte, na naše područje je stigla bura i osjetno hladniji zrak, uslijedile su neobično ugodne ljetne noći (i jutra), i to ne samo u Zagori (gdje se tražila dekica više), već i uz obalu i na otocima. Sinoptičke karte za nadolazeći vikend predviđaju postepen (i umjeren) porast temperature zraka, naročito u nedjelju, u čemu će ulogu odigrati jugo.
I u noći na subotu će se lijepo spavati u Dalmaciju, uz prave „školske“ temperature zraka, od 19 do 22 stupnja Celzija uz obalu, a u Zagori će uz temperature zraka od 11 do 17 stupnjeva Celzija (ponovno) trebati dekica. Čeka nas sunčana subota, uz maksimalne temperature zraka uz obalu i na otocima, do vrlo ugodnih 29 stupnjeva Celzija, što znači da ćemo moći uživati na plažama bez „prženja“.
Slabo jugo i jugozapadnjak, prema večernjim satima u jačanju, ponajprije na otvorenom moru sjevernog dijela Jarana, a zatim u jačanju i na srednjem dijelu. Iako upozorenja na vjetar za sutra nema, ako vas put nanese na more, svakako obratite pozornost na vjetar.
U odnosu na subotu, u nedjelju ipak nešto više, uglavnom visoke i srednje, naoblake. Temperatura zraka u blagom porastu pa ćemo u nedjelju bilježiti maksimalne vrijednosti od (i dalje prihvatljivih) 30-ak stupnjeva Celzija. Uz umjereno do pojačano jugo, koje će sredinom dana okretati na južni, a potom jugozapadni smjer i u popodnevnim satima oslabjeti, biometeorološke prilike bit će ipak nešto nepovoljnije.
Za one koji ne vole velike vrućine, vikend kakav se samo poželjeti može, dok bi oni koji uživaju u „prženju“ na plažama u idućem tjednu ponovno mogli doći na svoje. Dobra vijest za kraj još jedne meteorološke balade, barem za sada, vrijednosti temperatura zraka ne bi trebale biti ekstremne…
