Uzbudljiv je “jedan na jedan”, izrazito je okomit, grize suparničku obranu i i juri prema golu – nizao je hvalospjeve Graham Potter u prvim danima 2023., dok je Chelsea surfao na valovima brutalne tržišne ofenzive, i za 70 milijuna eura na Stamford Bridge, između ostalih kupnji, parkirao i Mihajla Mudrika. Bivši trener “bluesa” i autor laskavih epiteta, pak, nije bio poput fiktivnog prezimenjaka s čarobnim štapićem, i na vrućoj klupi nije izdržao niti sedam mjeseci. Medijska gungula ekspresno je ugašena i oko ukrajinskog “čuda od djeteta”, koje je s obilnom količinom pompe sletjelo u London, da bi mu – nakon skromnog učinka na terenu – prije sedam mjeseci u sandučić sletjela suspenzija zbog rezultata na dopinškom testu.
Sve ono što je, prema najavama, trebao postati Mudrik u plavom Chelseajevom dresu, može li to u modrom, Dinamovom ruhu, postati – “Mudri“? Izravan, učinkovit, prevaga. Za razliku od donedavne “desetke” londonskog kluba – koju je u lipnju preuzeo Cole Palmer, jer se ne nazire datum Mudrikova povratka – Dinamova “dvadesetka” u novu je svlačionicu kročila na mala vrata, ostavši, onako, zasjenjena s drugim, novim imenima u rosteru hrvatskog doprvaka. Selidba s Kajzerice u Maksimir, doduše, dogovarana je još u veljači, kada je klub još bio u raskoraku, bez sportskog direktora i “frontmena” u kreiranju sportske politike.
Dok je s “lokosima” proljetos ganjao potvrdu ostanka u ligi, Robert Mudražija nerijetko je vrijeme kratio i na maksimirskim tribinama, bodreći dječački klub u, primjerice, lovu na nastavak avanture u Ligi prvaka krajem siječnja, kada su Zagrepčani srušili Milan, ali su za milimetar ostali kratki za to, željeno 24. mjesto. Tri tjedna kasnije, zakotrljao se nastavak njegove priče s Dinamom.
Purgerski duh, pritom, bio mu je “plus” na audiciji, ali do “modrih” su ga dovele i dvije upečatljive sezone s Lokomotivom, gdje je isporučio 23 gola i devet asistencija – čime je sudjelovao u 30 posto klupskih pogodaka u tom razdoblju (od njih ukupno 106) – a najblještavije reflektore na sebe je usmjerio s dvije “doppiette” (dva gola na utakmici) protiv Hajduka i jednom protiv Dinama.
U opsežnoj rekonstrukciji momčadi, kojoj su se Boban&co. posvetili ovoga ljeta zasukanih rukava, u svlačionicu su sletjela i pojačanja iz Bayerna, Barcelone, Granade i Kölna, a najveći dobitnik slovenskih priprema – barem na temelju uzorka četiri pripremne utakmice – pronađen je na tri tramvajske stanice od maksimirskog stadiona. Mudražija je dijete Kvatrića, a taj trg od stadiona dijele samo tri stanice za iskrcaj i ukrcaj putnika: Mašićeva, Jordanovac i, konačno, Park Maksimir. Tri postaje i otprilike pet minuta klizanja iznad pruga do novog (starog) ureda. Do povratka u Maksimir, iz kojega je otišao kao “klinac”, pak, zaustavljao se na osam nogometnih postaja: Zagreb, Liefering, Osijek, Kopenhagen, Rijeka, Olimpija, Slaven Belupo i Lokomotiva.
Iako će Mario Kovačević u iduća tri tjedna morati lickati automatizme u posljednjoj liniji i obrambenoj fazi, što potvrđuje i osam primljenih pogodaka u četiri prijateljska ogleda, njegove su trupe u tim utakmicama isporučile 12 “komada” na drugoj strani terena, a tri je, odnosno četvrtinu, potpisao Mudražija. Kao alternativna opcija. U svim je dvobojima na teren stupao u drugim poluvremenima, ali “Mudri” zasad mudro balansira minutažu i učinak, pozicionirajući se sve hrabrije u hijerarhiji. Dok ga trener, potencijalno, vidi između 12. i 16. igrača (čitaj: među onom petoricom koju može aktivirati s klupe), njegova ga polivalentnost, ali i učinkovitost, transformiraju u legitimnog kandidata i za prvih 11.
U svibnju prošle godine, dva tjedna nakon što je zabio za Lokomotivu u trijumfu protiv Sopićeve Rijeke, otvorivši tako maksimirskom klubu “autoput” prema naslovu, Mudražija je uživao u ovacijama Dinamovih navijača na križanju Bukovačke i Maksimirske, kada su ga oni bacali u zrak i skandirali mu, a on je u jednom trenutku čak i poveo navijanje. Profesionalnost, pak – ako je netko i dalje sumnjao, a takvih uvijek ima – lako je provjeriti pogledom prema sažetku dvoboja Lokomotive i Dinama iz prosinca prošle godine, kada je dvaput tresao mrežu u pobjedi protiv budućeg mu kluba.
Nakon što je titule slavio na ulicama u ruhu navijača, može li Mudražija biti jedan od redatelja novih Dinamovih fešti, ali na terenu?
