Iran planira surađivati s UN-ovim nadzornim tijelom za nuklearnu energiju usprkos ograničenjima koja je uveo iranski parlament, izjavio je u subotu ministar vanjskih poslova Abas Arakči, naglasivši pritom da pristup bombardiranim nuklearnim pogonima predstavlja sigurnosne probleme, prenosi Reuters.
Nakon što su Izrael i SAD prošli mjesec bombardirali iranska nuklearna postrojenja, Teheran je uveo novi zakon prema kojem Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) prije pregleda iranskih nuklearnih pogona mora dobiti dozvolu Vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća, najvišeg iranskog sigurnosnog tijela. No, izjave iranski političara i glasnogovornika su išle u smjeru da nikakva suradnja s tim tijelom nije opcija. Rekli su da inspektori neće ući dok god Iran ne dobije sigurnosna jamstva za svoje objekte i znanstvenike.
Izrael i SAD u napadima su ciljali iranski nuklearni program koji je, prema tvrdnjama zapadnih zemalja, usmjeren na izgradnju atomske bombe. Iran, s druge strane, tvrdi da nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe. Pregovori o budućem iranskom nuklearnom programu vrlo će vjerojatno zahtijevati od Irana suradnju s IAEA-om.
Ulazak u objekte nije siguran, tvrdi
Ministar Arakči izjavio je za iranske državne medije da je rizik od širenja radioaktivnog materijala te rizik od eksplozija preostalog materijala ozbiljan, naglasivši da je puštanje IAEA-inih inspektora blizu nuklearnih postrojenja za Iran problematično sa sigurnosnog aspekta, ali i u pogledu sigurnosti i dobrobiti samih inspektora.
Iako Iran nije potpuno obustavio suradnju s UN-ovim nadzornim tijelom, ta će suradnja sad imati drugačiji oblik, a vodit će ju Vrhovno nacionalno vijeće, rekao je Arakči diplomatima u Teheranu.
O svakom pojedinačnom IAEAinom zahtjevu za kontinuiranim nadzorom u Iranu odlučivat će Vijeće, uzimajući u obzir sigurnosna pitanja i pitanja osobne zaštite, rekao je Arakči. Iran neće pristati ni na kakav nuklearni dogovor koji bi mu onemogućio obogaćivanje uran, ponovno je naglasio ministar, istaknuvši da bi njegova zemlja pristala samo na pregovore koji se odnose isključivo na nuklearni program i ne obuhvaćaju pitanja obrane, kao što su iranske rakete.
#Iran FM: Any negotiated solution must respect Iran’s right to enrichment. No agreement without recognizing our right to enrichment. If negotiations occur, the only topic will be the #nuclear program. No other issues, especially defense or military matters, will be on the agenda. https://t.co/n5Vrpa0QVf pic.twitter.com/b2a9n4iEma
— Iran Nuances (@IranNuances) July 12, 2025
Uloga Rusije?
Američka medijska kuća Axios objavila je u subotu, pozivajući se na izvore, da je ruski predsjednik Vladimir Putin podržao ideju sporazuma prema kojem bi se Teheranu zabranilo obogaćivanje urana. Iranska novinska agencija Tasnim objavila je pak riječi “upućenog izvora” koji tvrdi da Putin Iranu nije poslao takvu poruku. No, ranije ovog tjedna je Sergej Rjabkov i javno rekao kako se Rusija zalaže da obogaćivanje urana bude izvan Irana i kako im Rusija može pomoći pri tome.
U intervjuu za državnu novinsku agenciju IRNA, Arakči je rekao da Iran pažljivo razmatra pojedinosti bilo kakvih novih nuklearnih pregovora s SAD-om te da traži jamstvo da Washington neće opet pribjeći upotrebi vojne sile. “Ne žuri nam se ući u nepromišljene pregovore”, dodao je ministar.
Bilo kakav pokušaj Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke da ponovno uvedu međunarodne sankcije Iranu putem mehanizma “brzog odgovora” prema odredbama ranijeg nuklearnog dogovora “okončat će ulogu Europe” u iranskom nuklearnom pitanju, naglasio je.
Prema odredbama rezolucije UN-a kojom je ratificiran nuklearni pakt iz 2015., tri europske zemlje mogu Iranu ponovno uvesti UNove sankcije do 18. listopada 2025.
Rusija predlaže da sudjeluje na uklanjanju obogaćenog urana iz Irana
