Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta. Od ljeta do ljeta samo nijemo promatramo atmosferske, ali i morske toplinske valove.
Toplinski val je razdoblje obilježeno neuobičajeno vrućim vremenom (maksimalna, minimalna i srednja dnevna temperatura) u regiji koja traje najmanje tri uzastopna dana tijekom toplog razdoblja u godini na temelju klimatskih uvjeta na lokalnoj razini (bazirano na podacima pojedine meteorološke postaje), sa zabilježenim toplinskim uvjetima koji premašuju određene pragove. Ovako toplinski val definira DHMZ.
Morski toplinski val se, prema posljednjem Izvješću o stanju oceana koje objavljuje Copernicus, definira kao zagrijavanje mora iznad uobičajenog raspona temperaturnih varijacija u razdoblju od najmanje pet uzastopnih dana, piše Klimatski portal.
Temperatura morske površine krajem lipnja i početkom srpnja redovito je prelazila 30 Celzijevih stupnjeva uz obalu Mallorce i na drugim područjima, što je šest do sedam stupnjeva iznad uobičajenog prosjeka, piše BBC i ističe kako je to vrlo vjerojatno toplije od vašeg lokalnog sportskog bazena.
Riječ je o najekstremnijem morskom toplinskom valu u zapadnom Sredozemlju dosad zabilježenom za ovo doba godine! Dakle, ovo je samo po sebi stvar nad kojom se treba dobro zamisliti. Tjednima je zahvaćao velike dijelove mora. Iako se površina mora sada donekle hladi, brojne vrste teško podnose dugotrajne i vrlo intenzivne toplinske valove. Da ne govorimo o potencijalnom razvoju štetnih algi i bakterija. Na području mediteranskog bazena detektirana su ukupno 344 morska toplinska vala između 1940. i 2022. godine, prosječnog trajanja od 45 dana.
– Ove je godine drugačije to da su temperature mora od 30 stupnjeva stigle puno ranije, što znači da možemo očekivati dulje i intenzivnije ljeto – rekla je Marta Marcos, izvanredna profesorica na Sveučilištu Balearskih otoka u Španjolskoj.
Visoke temperature zraka povećavaju i temperaturu Sredozemnog mora. Stoga rijetko koga više iznenađuju podaci Europske službe za klimatske promjene Copernicus, koja je prošli tjedan objavila kartu Mediterana i crvenom bojom označila područja gdje je temperatura mora bila viša za 5 °C u odnosu na sezonski prosjek.
Morski ekosustav nije “otporan na metke”
Najintenzivnije zagrijavanje uočeno je u zapadnom mediteranskom bazenu, u Balearskom i Tirenskom moru. No, nismo ni mi sigurni, daleko od toga. Temperatura mora u Malinskoj (dakle na tradicionalno hladnijem sjevernom dijelu Jadrana) na prvi dan srpnja iznosila je primjerice visokih 27 °C.
U Jadranu su izmjerene maksimalne vrijednosti kad je u pitanju intenzitet morskih toplinskih valova i Jadran pokazuje i rastuće trendove godišnje učestalosti istovremene pojave morskih i atmosferskih toplinskih valova što dodatno zabrinjava.
Prema istraživanju objavljenom ove godine, broj dana s ekstremno toplom površinom mora utrostručio se tijekom posljednjih 80 godina. Globalno zagrijavanje glavni je uzrok morskih toplinskih valova. Toplina iz atmosfere prenosi se u oceane i mora.
Sredozemno more posebno je ranjivo jer je poput nekakve velike kade, okruženo kopnom. Zbog toga voda teže izlazi i brže se zagrijava kad se poklope:
- topli zrak
- vedro vrijeme
- slab vjetar
Upravo se to dogodilo u lipnju i unatoč nešto svježijem srpnju ponovno oglasilo alarm za uzbunu. Morske alge i livade posidonije u Sredozemlju dom su ogromnom broju vrsta , a istovremeno skladište ugljikov dioksid koji zagrijava planet. Mnogo smo puta pisali o tome koliko su neprocjenjivo važne. Neke su se vrste dobro prilagodile tipično toplom Sredozemlju, ali često ne mogu podnijeti ovako ekstremne uvjete morskih toplinskih valova koji su sve učestaliji i rašireniji. Toplina može izazvati i tzv. subletalne učinke, pojave kada organizmi prelaze u stanje preživljavanja i prestaju se razmnožavati. O invazivnim vrstama i prijetnjama koje predstavljaju da i ne govorimo.
– Sjećam se kako smo prije četiri godine ronili u rujnu i pronašli skelete mnogih, mnogih populacija – izjavila je Emma Cebrian iz Centra za napredne studije u Blanesu u Španjolskoj.
Pretjerano toplo more može dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike svjedoci čega smo upravo bili prije nekoliko dana kada je nevrijeme u tren oka protutnjalo Dalmacijom. Na kraju, znanstvenici procjenjuju kako je tijekom toplinskom vala koji je Europi zahvatio krajem lipnja i trajao desetak dana, od komplikacija povezani s vrućinom preminulo 2300 ljudi, većinom starijih od 65 godina.
J.T.
