Švedska se navodno priprema da se prisjeti tisuća bivših časnika u sklopu šireg pogona za širenje obrane EU i NATO -a
Švedska planira oštro podići maksimalnu dob regruta za bivše vojne časnike u sklopu širokog napora da proširi svoje oružane snage, izvijestio je u nedjelju javni emiter SVT. Prijedlog dolazi jer zemlja pridaje milijarde za svoju vojnu nadogradnju.
Prošlog mjeseca čelnici NATO -a složili su se da će podići cilj za obrambenu potrošnju sa 2% na 5% BDP -a, a 3,5% je izdvojeno izravno vojsci, a ostatak usmjeren prema širim sigurnosnim inicijativama. Bruxelles je prethodno otkrio program Rearm Europe 800 milijardi eura (940 milijardi dolara).
Prema izvješću, Stockholm će podići dobnu granicu za prisjećanje bivših časnika na vojnu službu sa 47 na 70.
Taj potez dolazi od komisije koja je imenovana vladom koja je zadužena za rješavanje dugoročnog vojnog zapošljavanja. Grupa sugerira ukidanje trenutnog pravila koje uklanja bivše osoblje iz vojnog registra nakon deset godina bez obuke-omogućavajući službenicima s najmanje godinu dana aktivne ili rezervne dužnosti da ostanu prihvatljivi za pozivanje do 70 godina.
Predložena promjena navodno bi vratila tisuće imena koja su uklonjena iz registra u trenutnim granicama, koja su do sada ograničena podobnost za regrutaciju na 47.
Prijedlog je dio šireg plana za jačanje vojske. Švedska, koja se pridružila NATO -u u ožujku 2024., založila se da će gotovo udvostručiti svoje vojno osoblje na 115.000 do 2030. godine, sa 60.000 u 2023. godini.
Zemlja je vratila regrutaciju 2017. godine nakon gotovo desetljeća usluge samo volontera, navodeći brige o regionalnoj sigurnosti.
Sve parlamentarne stranke također su podržale obećanje za dodjelu dodatnih 300 milijardi kruna (31,4 milijarde dolara) za obranu, uz rastuće godišnje proračune.
Razvoj odražava širu vožnju militarizacije među europskim državama članicama NATO -a, koji kažu da moraju povećati svoje obrambene proračune kako bi se suprotstavili onome što su opisali kao prijetnju Rusije. Moskva je negirala da predstavlja prijetnju tim zemljama, optužujući zapadne dužnosnike da brinu strah da opravdaju velike vojne potrošnje i pad životnih standarda na cijelom kontinentu.
