Zastupnik Ivan Baksa (NPS) upozorio je u Saboru kako je provedba inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom dodatno usporena administrativnom odlukom zbog krive procjene potrebnih financijskih sredstava, no iz Ministarstva odgovaraju da novca ima i da će osigurati još bude li potrebe.
ISKUSTVA DUBROVČANA S INKLUZIVNIM DODATKOM: ‘Otac je slučajno na kavi saznao da ima pravo na 400 eura mjesečno, vaučer za struju…‘
Zastupnik Ivan Baksa (NPS) upozorio je u Saboru kako je provedba inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom dodatno usporena administrativnom odlukom zbog krive procjene potrebnih financijskih sredstava, no iz Ministarstva odgovaraju da novca ima i da će osigurati još bude li potrebe.
Baksa je ustvrdio da je došlo do krive procjene o broju osoba koje će ostvariti pravo na inkluzivni dodatak zbog čega je potrebno isplatiti više sredstava nego što je to bilo predviđeno.
Iznio je neslužbene informacije prema kojima su pojedini centri za socijalnu skrb primili interne upute da uspore s donošenjem novih rješenja, dok se vještacima sugerira da budu stroži u procjenama.
Novi korisnici će biti u nepovoljnije položaju
“To znači da će novi korisnici, oni koji još nisu dobili rješenje, biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji su ga već dobili. Drugim riječima, država sada pokušava smanjiti broj korisnika ne promjenom zakona, nego neformalnim pritiscima”, upozorio je Baksa.
Kada šaljete poruke da se uspori, a ne rješavate probleme s kadrovima i financijama, dodao je, jasno je da ideja nije pomoć, nego ušteda.
Naime, od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku doneseno je više od 200.000 rješenja o priznavanju prava za čiju je isplatu godišnje potrebno oko 735 milijuna eura, dok je u državnom proračunu predviđeno svega 562,8 milijuna, naveo je Baksa.
Pri tome razlika od čak 173 milijuna eura ne uključuje dodatnih 120.000 građana koji još čekaju na rješenje, zbog čega bi, prema nekim procjenama, rekao je, ukupni godišnji trošak mogao premašiti milijardu eura.
“Struka je upozoravala da će doći do ovoga. Vještaci nemaju kapaciteta za takav obujam posla, centri za socijalnu skrb ne stižu uz redovne obveze pisati sva rješenja, a Ministarstvo nije na vrijeme pripremilo sustav”, istaknuo je Baksa.
Ministarstvo: Povremeni zastoji nisu rezultat odluka o “odgodi”
Resorno Ministarstvo za Hinu je potvrdilo informacije o broju donesenih rješenja i broju osoba za koje je upravni postupak još u tijeku, no nije komentiralo navode o krivim procjenama i troškovima.
Samo je poručilo kako Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR) raspolaže dovoljnim iznosima za redovne isplate inkluzivnog dodatka te da će se, po potrebi, dodatna sredstva osigurati preraspodjelama unutar državnog proračuna.
“S obzirom na velik broj zahtjeva i složenost obrade mogući su povremeni zastoji u pojedinim postupcima, no oni nisu rezultat administrativnih odluka o ‘odgodi‘, već isključivo posljedica povećanog broja zaprimljenih zahtjeva”, poručili su.
Iz Ministarstva su također naveli kako HZSR nastavlja s isplatom svih socijalnih naknada, uključujući inkluzivni dodatak, sukladno utvrđenoj dinamici i postojećoj praksi, kao i da se postupanje HZSR-a i aktivnosti oko inkluzivnog dodatka odvijaju u skladu sa zakonom.
Udruga “Sjena”: Vidljivo da se pristup mijenja i postaje restriktivniji
Ipak, i Udruga obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “Sjena” upozoravaju kako je s terena i kroz svakodnevni rad s obiteljima jasno da provedba ovog prava nailazi na ozbiljne probleme.
“Građani, osobito roditelji njegovatelji i osobe s invaliditetom, često čekaju na rješenja i dulje od tri mjeseca, a čak i nakon donošenja pozitivnog rješenja isplate se dodatno odgađaju. Ovakva praksa dodatno ugrožava egzistenciju obitelji koje su ionako na rubu”, istaknuli su iz Udruge za Hinu.
Neslužbene informacije o internim uputama centrima za socijalnu skrb da uspore donošenje rješenja te o pritiscima na vještake da strože procjenjuju korisnike došle su i do njih, navode.
Iako nemamo formalnu potvrdu, na terenu je vidljivo da se pristup zaista mijenja i postaje sve restriktivniji, čime se izravno ograničava broj osoba koje ostvaruju pravo”, tvrde.
Također su podsjetili kako je Udruga na ove rizike upozoravala još tijekom izrade Zakona, ali su njihove sugestije sustavno ignorirane.
“Zabrinjava i činjenica da i struka – socijalni radnici i djelatnici centara za socijalnu skrb, upozoravaju na iste probleme, no njihova upozorenja nailaze na zid šutnje. Ministarstvo se oglušuje, a posljedice snose najranjiviji”, upozorili su iz Sjene.
Pri tome su naveli kako dolazi i do situacija u kojima korisnici, osobito teško bolesni te onkološki pacijenti, ne dočekaju ni rješenje ni isplatu, već im smrt dođe prije nego što “ministrov epohalni iskorak” stupi na snagu. “Na niz ozbiljnih pitanja ministar Piletić još uvijek nije odgovorio. Nadamo se da će mu savjest to uskoro dopustiti jer ovo nisu samo brojke i obrasci, već životi ljudi”, poručili su iz Udruga Sjena.
