Otvoren Ribarski muzej u Vrboskoj

Svečano je otvoren novi prostor Ribarskog muzeja u Vrboskoj, najstariji muzej specijaliziran za ribarsku baštinu na hrvatskoj obali Jadrana.

Ovo svečano otvorenje održano 10. srpnja predstavlja završetak višegodišnjeg procesa očuvanja, valorizacije i modernizacije jedne od najvrjednijih etnografskih zbirki otoka Hvara – zbirke koja pripovijeda o životu ljudi koji su stoljećima živjeli s morem, od mora i za more.

Vrboska, malo mjesto u sjevernom dijelu otoka Hvara, svoj je identitet od samih početaka u 15. stoljeću gradila na ribarstvu. Nastala je upravo zbog potreba organiziranog lova na srdele, a tijekom povijesti razvijala se u simbiozi ribara i težaka. Ribarstvo je bilo više od gospodarske aktivnosti – bilo je temelj kulture, prehrane, običaja i načina života.

Iz potrebe da se ta vrijedna tradicija očuva za buduće generacije, 1972. godine osnovan je Ribarski muzej, prvi specijalizirani ribarski muzej na Jadranu. Poticaj za osnivanje dao je dr. Niko Duboković-Nadalini, koji se 1971. godine obratio Vrbovljaninu Antunu Ruževiću s idejom o osnivanju muzeja. Gospodin Ružević je s oduševljenjem prihvatio prijedlog, okupio entuzijaste i preuzeo odgovornost za prikupljanje predmeta te osiguravanje prostora.
Tako je osnovan Odbor za formiranje Ribarskog muzeja, a prikupljena zbirka smještena je u prizemlje obiteljske kuće Dežulović, gdje je muzej djelovao punih 50 godina. Zahvaljujući donacijama brojnih obitelji s otoka Hvara, ali i šire, muzej je kroz desetljeća izrastao u čuvara kolektivne memorije ribarskog života.

Što se može vidjeti?

Muzej čuva vrijednu zbirku ribarskih alata, pomorskih predmeta i svakodnevnih uporabnih predmeta, koji se uglavnom odnose na drugu polovicu 19. i prvu polovicu 20. stoljeća – razdoblje kada su ribarstvo i pomorstvo bili ključne gospodarske grane Dalmacije.
Zbirka uključuje:

• tradicionalne ribolovne alate: osti, parangale, mreže, udice, svićala i ferale za noćni lov sitne plave ribe mrežama potegačama – tratama (starija varijanta koristila je borovu luč na rešetki svićalu na pramcu broda),
• alate za obradu i konzervaciju ribe: bačve (barili), bačvarski alat, oprema za soljenje sitne plave ribe, predmete iz nekadašnje tvornice sardina koju je u Vrboskoj 1894. osnovala kompanija Societe Generale Française iz Trsta,
• preparirane morske organizme: ribe, rakove, školjke i spužve – s ciljem edukacije o morskom bogatstvu Jadrana,
• autentičan inventar ribarske kuhinje, koja odiše skromnošću i sezonskom prilagodbom, pokazujući kako su naši stari znali živjeti u skladu s prirodom.

Poseban dio posvećen srdeli – “hraniteljici Dalmacije”

Poseban dio zbirke posvećen je srdeli, “hraniteljici Dalmacije”, i lovu sitne plave ribe koji je obilježio identitet priobalnih zajednica.
Tijekom više od pet desetljeća djelovanja, u razvoju muzeja sudjelovali su brojni stručnjaci, ljubitelji baštine i mještani koji su ostavili neizbrisiv trag. Među njima su posebno zaslužni radnici muzeja:

Andro Damjanić – bard dalmatinske fotografije,
Antun Kotoraš, Zoran Krstinić, Zdravko Fistonić, Marijo Franičević, Ana Marija Fistonić, Ivana Šerić – čuvari znanja i kontinuiteta Ribarskog muzeja.
Donacijama su nesebično doprinijeli brojni mještani Vrboske, Hvara i prijatelji otoka, stvarajući fundus koji ima lokalno, regionalno i nacionalno značenje.

Živi podsjetnik identitet na mjesta

Ribarska zbirka konačno ima svoj dom – arhitektonski suvremen prostor čija forma simbolično podsjeća na brod, povezujući tradiciju i suvremenost.

– Velika mi je čast i neizmjerno zadovoljstvo danas biti ovdje s vama i podijeliti ponos zbog jednog važnog trenutka za naše misto, otvaranja Ribarskog muzeja u Vrboskoj. More i ribari su izgradili Vrbosku i ovim muzejom čuvamo taj duh i prenosimo ga budućim generacijama – izjavila je načelnica Vrboske Marija Marjan .

 Program je vodila Božana Damjanić Majdak, a svojim doprinosom obogatili su ga:

• KUD Jelsa i klapa Frecija koji su glazbom dočarali duh Dalmacije,
• Udruga Lantina koja je organizirala spektakularni Ples jedara – simboličnu poveznicu između prošlosti i sadašnjosti.
• Restoran Trica Gardelin koji je oduševio posjetitelje jelima nadahnutima ribarskom kuhinjom,
• Vinarije Matković, Carić i Pinjata čijim se vrhunskim vinima nazdravilo uspjehu muzeja,
• te svi ostali koji su svojim angažmanom doprinjeli ugođaju svečanosti otvorenja.

Ribarski muzej u Vrboskoj nije samo čuvar predmeta – on je živi podsjetnik na identitet mjesta, prostor učenja, istraživanja, edukacije i ljubavi prema moru.

J.T.