Opasno je ignorirati umjetnu inteligenciju. Ona može biti jedinstvena prilika za rast i razvoj gospodarstva, no ta prilika neće trajati vječno, poručuje Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara, s predstavljanja nacionalnog istraživanja o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu koje su proveli HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI.
Da bi priliku iskoristili pred nama je mnogo posla, pa se Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, nada da za tri godine nećemo pričati o novoj prilici, kao što o njima pričamo posljednjih 30 godina, a da nijednu nismo iskoristili za preoblikovanje gospodarske strukture.
Umjetna inteligencija, poručuju panelisti s predstavljanja rezultata istraživanja HUP-a, mogu donijeti rast produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, posebno manje razvijenoj ekonomiji kakva je Hrvatska, no djelovati moramo brzo i koordinirano. Glavaš se, stoga, nada da će se država jače uključiti i pružati podršku poduzetnicima. Za to bi, prije svega, trebala donijeti plan i program kroz Nacionalni i Akcijski plan razvoja AI-a, čija je izrada u tijeku.
AI prijetnja ili prilika?
Odsustvo smjera na nacionalnoj razini odražava se i na poduzeća. Njih tek tri posto formaliziralo je AI strategiju. Predstavnici svih kompanija koji su sudjelovali u raspravi HUP-a (Valamar, Infobip, Bosqar, HT) imaju takve strategije, no riječ je redom o velikim tvrtkama i izuzecima.
Istraživanje HUP-a ukazuje na niz kontradiktornosti, na što je upozorio i Robert Kopal, istraživač i znanstvenik te član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, koji je moderirao raspravu. Rezultati provedeni na 659 poduzeća pokazuju, primjerice, da većina poduzeća (39 posto) ne raspolaže adekvatnim znanjem o AI-u. Istovremeno većina poslovnog sektora (80 posto) procjenjuje da je dobro ili djelomično upoznata s AI-em!?
Također, gotovo polovica poduzeća (47 posto) AI percipira kao prijetnju radnim mjestima te kažu da očekuju da će u idućih pet do 10 godina doći do gubitka radnih mjesta. Istovremeno, njih 70 posto kaže da AI neće zamijeniti radna mjesta u njihovim poduzećima!? “Pa u kojima će ih onda zamijeniti”, pita se Kopal.
Unatoč skepsi poslodavaca i građana (koji se više od poduzetnika boje utjecaja AI-a na njihova radna mjesta), direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu Ervin Jagatić uvjeren je da utjecaj neće biti negativan. “Neki će poslovi nestati, no nastat će novi. Primjer je nastanak interneta 1990-ih godina. Tada se nije moglo naslutiti da će njegovim pokretanjem nastati niz agencija koje se bave optimizacijom sadržaja na internetu. Nastao je čitav nov svemir njegovim pokretanjem.
A svemir koji pokrećemo s AI-em mnogo je veći”, kaže Jagetić. Utječe li onda AI na jačanje konkurentnosti tvrtke? Da, u slučaju Infobipa, Bosqara, Valamara, HT-a, odnosno velikih sustava koji u AI mnogo ulažu. No, oni su, ponavljamo, rijetkost. Istraživanje HUP-a kaže da tek deset posto poduzeća implementira ili razvija vlastita AI rješenja. Uglavnom se oslanjaju na komercijalna.
Kompanije loše stoje i po pitanju znanja i obrazovanja zaposlenika o AI-u. No, unatoč tome većina (45 posto) ne ulaže niti planira ulagati u AI edukacije. Umjesto na specijaliziranim tečajevima, vodstvo kompanija o AI-u najčešće se informira na portalima i društvenim mrežama. Treba li onda čuditi da ne vide potrebu ulaganja u obrazovanje zaposlenika?
Treba ulagati
Bez toga, slažu se panelisti, teško da će biti ostvaren napredak u korištenju alata umjetne inteligencije. Ulaganje u zaposlenike nije jedina obaveza poduzeća i države. “Moramo ulagati u podatkovne centre i povezanost, odnosno u digitalne mreže, fiksne i mobilne. Također, treba ulagati i u energetsku tranziciju jer je AI veliki potrošač energije. Mnogo je stvari koje moramo staviti u slagalicu”, poručuje Siniša Đuranović, član Uprave HT-a.
Usto, tvrtke moraju ulagati u podatke i infrastrukturu, dodaje Jagetić. U konačnici kompanije koje se ne pripreme i ne počnu investirati u rješavanje poslovnih problema kroz automatizaciju, agilnost i robotizaciju, te posljedično korištenje AI-a, dugoročno će biti na gubitku”, nadovezuje se Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru, kompaniji koja uvelike koristi AI u poslovanju.
Za implementaciju će važna biti i podrška države. Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, podsjeća da su pred nama pregovori o novom EU proračunu, što je veliki izvor financiranja koji moramo iskoristiti za investicije, rast eko sustava te zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj.
