Dinamo kreće u novi proces demokratizacije. To je suština cijele priče nakon sastanka Izvršnog odbora kluba koji se održao u utorak. Kratko i jasno, kreće se u izradu novog klupskog Statuta, svojevrsnog ustava maksimirskog kluba. Nakon toga, raspisat će se izbori koji bi se mogli održati do kraja ove godine, najkasnije početkom iduće. Termini u ovom slučaju zaista nisu presudni, u ovom trenutku ne treba s njima uopće špekulirati. Izglasavanje novog Statuta treba proći klupsku proceduru, pa odobrenje Grada Zagreba. Prijedlog novog Statuta još uvijek nije sasvim definiran, neke stvari ostaju otvorene, ali glavne točke se znaju. Bit će tu još promjena i nadopuna, no suštinski je već poznato kako bi novi Statut trebao izgledati. Treba samo objasniti najvažnije kako bi plavi navijački puk znao o čemu se točno radi.
Kada se proanaliziraju svi amandmani i prijedlozi za izglasavanje novog Statuta u sadašnjoj Skupštini, bit će potrebno 40 glasova ili dignutih ruku, kako god hoćete. Trenutačna vlast nema sigurnih 40 ruku u Skupštini, ali čelni ljudi Dinama prilično su sigurni da će izglasavanje novog Statuta proći bez većih problema, očekuju da će proći glatko i u jedinstvenom tonu. Ne vjeruju da bi se izglasavanje na bilo koji način moglo izjaloviti.
Naravno, postavlja se pitanje zašto se ide na izradu novog Statuta i na nove izbore. Jasno je svima u plavom domu da trenutačni Statut, koji je izglasan prije godinu dana i devet mjeseci u onim žestokim obračunima s bivšom vlašću, nije idealan. Nije baš posložen po tradicionalnim demokratskim kriterijima. Zašto? Zato što je 35 od ukupno 60 mjesta u Skupštini birao Izvršni odbor. To je, nazovimo to tako, krnja demokracija.
Novim Statutom to će se promijeniti. Članovi kluba birat će kompletnu Skupštinu, koja bi u budućnosti trebala imati 50 članova, za razliku od dosadašnjih 60. Možemo zaključiti da to i dalje nije po proklamiranom principu “jedan član, jedan glas” jer će u Skupštinu moći ući samo dvije liste. U prijevodu, neće se glasovati personalizirano, izravno za određenu osobu, već za liste koje će predvoditi njihovi nositelji. No, a to je najvažnije, pobjednička lista imat će demokratski legitimitet jer će je birati isključivo članovi kluba! To je, dakle, bit stvari koja kaže da se Dinamo još više demokratizira. Doznajemo da se razmišljalo o potpunoj provedbi maksime “jedan član, jedan glas”, po kojoj se izravno i personalizirano biraju članovi Skupštine, nešto poput Benfice, no to ipak ostavljaju za neko buduće vrijeme. Čelnici maksimirskog kluba smatraju kako predloženi sustav zasad najbolje osigurava stabilnost i jednostavnije funkcioniranje kluba.
Vjerujemo da ne treba posebno naglašavati da će listu ‘Dinamovo proljeće‘ predvoditi Zvonimir Boban. Vidjet ćemo hoće li se na izbore prijaviti još koja lista. Svakako bi bilo dobro da se to dogodi, u klubu se svi nadaju da će biti upravo tako. Na izborima će moći sudjelovati liste koje ispune određene uvjete, u teoriji može ih se pojaviti beskonačan broj. Ali u Skupštinu će moći ući samo dvije liste s najviše glasova i neće biti izbornog praga. Ona lista koja osvoji najviše glasova, pa makar i jedan glas više, imat će minimalno 26 mjesta u Skupštini, a druga lista dobit će broj mjesta proporcionalan postotku osvojenih glasova.
Procjenjuje se da će dva posto biti dovoljno za jedno mjesto u Skupštini. Bitno je naglasiti da će pet mjesta ostati zajamčeno “oporbi” čak i da pobjednička lista osvoji sve glasove. Tih pet mjesta birat će se s liste povjerenika. Dakle, pobjednik neće moći imati više od 45 mjesta u Skupštini. Naravno, ako drugoplasirana lista osvoji, primjerice, četiri mjesta, opet će jedno mjesto ostati otvoreno za listu povjerenika. Uz dodatak da će se i povjerenici birati na izborima, neće vrijediti pravilo da u Skupštinu mogu ući oni koji imaju najviše članova.
Nije definirano hoće li biti drugog kruga izbora, tko bi u njemu mogao sudjelovati i koji će biti sustav podjele glasova. Moguće je, recimo, da dvije prvoplasirane liste idu u drugi krug, a moguće je i da prvoplasirana lista automatski dobije 26 glasova ako pobijedi s manje od 50 posto glasova, a da u drugi krug idu drugoplasirana i trećeplasirana lista, pa da pobjednik drugog kruga dobije preostala 24 glasa. Sve su to još uvijek teme za raspravu.
Tijela kluba sačinjavat će Skupština, predsjednik kluba, Nadzorni odbor i uprava. Jasno vam je da se Izvršni odbor ukida, odnosno stapa se s Nadzornim odborom i imat će devet članova. Što je podosta manje, jer su ta dva tijela dosad imala ukupno 16 mjesta.
Članove NO-a unaprijed će se istaknuti na izbornoj listi te će ujedno biti i članovi Skupštine. Predsjednik NO-a ujedno će biti i predsjednik Skupštine. Uprava će imati od dva do četiri mjesta, a predsjednik kluba neće biti član Skupštine, no u njegovim rukama bit će skoncentrirana najveća moć. Drugim riječima, predsjednik kluba bit će ‘bog i batina‘!
Budući predsjednik spojit će dosadašnje dužnosti predsjednika Uprave i predsjednika kluba. Imat će i demokratski legitimitet, a držat će upravljačke uzde kluba. U rukama predsjednika bit će koncentrirana ogromna moć, ali i dalje neće imati baš sve ovlasti. Iako je poprilično jasno da će imati maksimalnu podršku Nadzornog odbora, njegov rad ipak će biti nadziran. Od strane Skupštine i od strane NO-a, kao svojevrsne produljene ruke Skupštine. Predsjednik će i dalje morati imati odobrenje za svaki posao koji prelazi tri milijuna eura.
Nadzorni odbor se neće petljati u sportsku politiku i propitkivati kvalitetu igrača, no predsjednik i uprava bit će dužni predočiti i pojasniti svaki potez koji prelazi spomenutu cifru, a u to će ulaziti svaki veći posao jer će se gledati ukupni trošak kluba, od odštete do iznosa plaće u trajanju ugovora. Također, svaki posao u kojem menadžerska provizija prelazi deset posto morat će biti predočen Nadzornom odboru. Namjera je da se jasnom procedurom nadzire rad predsjednika i uprave, ali i da ih se usmjeri da što bolje rade. Ili da razmisle o svakom većem poslu prije nego što s prijedlogom izađu pred Nadzorni odbor.
Osim što će praktički izravno birati predsjednika putem pobjedničke liste, uloga članova kluba se povećava i time što će im biti omogućen referendum po svim važnim pitanjima, od smjene predsjednika do promjene Statuta.
Sve skupa će u praksi značiti da će biti izravno povezana volja većine članova s konkretnom osobom, dakle predsjednikom, a ne nekim nejasnim tijelom koje nema demokratski legitimitet i kojeg nisu izabrali članovi. Kao što je sad slučaj kad se radi o Upravi kluba.
Što će biti s trenutačnim predsjednikom Velimirom Zajecom? Kako stvari stoje, bit će usvojen institut počasnog predsjednika, a Zajec će biti prvi počasni predsjednik demokratskog Dinama.
