Iako novi proračunski planovi Europske komisije još nisu službeno objavljeni, detalji koji su procurili u javnost izazvali su pravu buru. Prema pisanju njemačkog Bilda, Bruxelles planira financirati svoj administrativni aparat udarom na džepove pušača i velikih korporacija, što je odmah naišlo na žestok otpor.
Planovi, koji bi trebali biti predstavljeni sredinom tjedna, predviđaju dva ključna nova izvora prihoda za proračun Europske unije. Prvi na udaru su velika poduzeća. Prema nacrtu, sve tvrtke s poreznim sjedištem u Europskoj uniji i godišnjim prihodom većim od 50 milijuna eura morale bi plaćati novi porez izravno u blagajnu EU. Samo u Njemačkoj, ova mjera bi pogodila gotovo 20.000 tvrtki, a sličan utjecaj očekuje se i u drugim velikim gospodarstvima Unije.
Ovaj prijedlog već je izazvao kritike jer se kosi s proklamiranim ciljem EU-a o jačanju konkurentnosti europskih tvrtki na globalnom tržištu. Drugi stup plana cilja na pušače i konzumente svih duhanskih proizvoda. Ideja je da Bruxelles ubuduće dobiva dio prihoda od nacionalnih trošarina na duhan. Takav mehanizam neizbježno bi doveo do novih poskupljenja cigareta i drugih duhanskih proizvoda za krajnje potrošače.
Teško je procijeniti koji će od ova dva prijedloga biti veći kamen spoticanja u pregovorima s državama članicama, no jedno je sigurno: očekuju se žestoke rasprave. Švedska je već zauzela čvrst stav. Njihovo ministarstvo financija jasno je poručilo kako predsjednica Komisije Ursula von der Leyen neće vidjeti ni centa od njihovih prihoda od trošarina na duhan, koje uključuju i popularni “snus”.
“Oštro se protivimo radikalnom povećanju poreza na nikotinske vrećice, kao i ideji da ti prihodi idu Europskoj uniji”, izjavio je glasnogovornik švedskog ministarstva. Kritike stižu i iz Europskog parlamenta. Zastupnik Markus Ferber (CSU) ocijenio je prijedlog kao “apsolutno neozbiljan”. “Ovo je prijedlog koji dodatno slabi naše tvrtke u međunarodnoj konkurenciji. Uvođenje poreza bez kontrole Europskog parlamenta jednostavno ne dolazi u obzir”, poručio je Ferber.
Ova “porezna glad” nije uzrokovana samo skupim administrativnim aparatom. Glavni razlog je proračunska rupa nastala nakon pandemije koronavirusa. Zbog rasta kamatnih stopa, EU treba dvoznamenkaste iznose u milijardama eura samo kako bi otplatila dugove iz tog razdoblja. U tom kontekstu, Bruxelles razmatra i uvođenje novih poreza na alkohol, šećer te pakete koji stižu izvan EU.
