Američki tehnološki divovi Meta i Google i ubrzano šire globalnu mrežu podmorskih internetskih kabela, nastojeći zadovoljiti sve veću potražnju za brzinom prijenosa podataka i sve zahtjevnijim zadacima koje donosi razvoj umjetne inteligencije. Ovi kablovi, koji se protežu dnom oceana, ključni su oslonac svjetske internetske i telekomunikacijske infrastrukture – omogućuju međunarodne telefonske pozive, financijske transakcije i golemu većinu globalnog podatkovnog prometa, piše CNBC.
Iako sateliti imaju potporni karakter u tom sustavu, podmorski kablovi su stvarne autoceste podataka – prema nekim procjenama, čak 95 posto međunarodnog internetskog prometa putuje upravo njima. Tradicionalno su ovim projektima upravljali telekomi i državni konzorciji, no u posljednjem desetljeću tu su ulogu preuzeli i tehno divovi poput Mete, Googlea, Amazona i Microsofta. „Razgovori o otpornosti ove globalne mreže, temeljnog sloja interneta, sve su češći i sve prisutniji“, ističe Nigel Bayliff, viši direktor globalnih podmorskih mreža u Googleu.
Prema podacima analitičke kuće TeleGeography iz Washingtona, val investicija u posljednjim godinama doveo je do „ogromnog rasta“ u sektoru podmorskih kablova, a trend, kako kažu, ne pokazuje znakove usporavanja. „To je nevjerojatna tehnologija“, rekao je Alan Mauldin, direktor istraživanja u toj tvrtki, u razgovoru za CNBC. „Zamislite da možete poslati svjetlosni signal kroz optičko vlakno tisućama kilometara po dnu oceana – i to uz tako visoku kvalitetu signala i gotovo bez kvarova.“
Meta je nedavno predstavila plan za izgradnju najdužeg podmorskog kabela na svijetu. Riječ je o sustavu imena Project Waterworth koji će, po završetku, obuhvatiti pet kontinenata i protezati se 50.000 kilometara – što je više od opsega Zemlje. Kabel će imati 24 vlaknene parice i bit će usmjeren na regije poput SAD-a, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike. Meta, vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, projekt je razvila kako bi ostvarila tri cilja: povećanje kapaciteta, otpornost sustava i globalnu dostupnost.
„Kapacitet moramo dramatično povećati. AI zahtijeva više stvari – računalnu snagu, podatke i povezivost“, rekao je Alex Aime, šef infrastrukturnih mreža u Meti. „A kad govorimo o povezivosti, ne govorimo samo o zemaljskoj, između podatkovnih centara, već i o povezivosti među kontinentima.“ Aime je dodao da je Meta od ranih 2010-ih uložila u oko 30 kabelskih projekata, iako nisu svi aktivni. „Vjerujemo da AI ne bi trebao biti privilegij samo za ljude u SAD-u – trebao bi koristiti svima. Projekt Waterworth nam omogućuje da ostvarimo tu globalnu povezanost.“
Google je, s više od 30 podmorskih kabela u portfelju, nedavno najavio i svoj novi projekt: kabelski sustav Sol, koji će povezati SAD, Bermude, Azore i Španjolsku. Projekt cilja odgovoriti na rastuću globalnu potražnju za Google Cloud i AI uslugama. „Od početka digitalnog doba, 99 posto svih podatkovnih prijenosa između zemalja koje razdvaja ocean odvija se podmorskim kablovima. Oni omogućuju sve“, rekao je Nigel Bayliff.
U tehničkom smislu, podmorski kabeli nisu mnogo deblji od vrtne cijevi. Unutra se nalaze optička vlakna koja prenose podatke između točaka na različitim kontinentima. Cijeli proces – od planiranja do puštanja u rad – traje oko četiri godine. Obuhvaća odabir rute, dozvole za istraživanja i polaganje, proizvodnju, samu instalaciju, testiranje i, naposljetku, operativne dozvole i izgradnju infrastrukture. Nakon polaganja kabela, sustav se testira i, kako kaže Bayliff „ako sve prođe dobro, kabel bi trebao raditi stabilno sljedećih 20 godina“.
Istraživači s britanskog Oxford Internet Institutea smatraju da širenje podmorske infrastrukture od strane kompanija kao što su Meta i Google pokazuje da su Big Tech firme postale dovoljno velike da same financiraju projekte za koje su nekad bile potrebne međunarodne koalicije. Taj pomak, kako navode u svojoj analizi iz ožujka, otvara i pitanja za kreatore politika koji su zabrinuti zbog sve veće koncentracije digitalne infrastrukture u rukama privatnih korporacija.
