Europska središnja banka (ECB) u gotovo svim budućim situacijama koje će zahtijevati nekonvencionalne odgovore odabrat će kreditiranje banaka umjesto kupnje obveznica, smatraju ekonomisti u anketi koju je proveo Bloomberg.
Poticanje likvidnosti dugoročnijim operacijama refinanciranja (LTRO) smatra se glavnim izborom ECB-a za obračun sa slabom inflacijom, usporenim gospodarskim rastom, financijskom nestabilnosti ili kada postoje prepreke u transmisiji monetarne politike u realno gospodarstvo.
Tek kada signali kamatnih stopa ne uspiju dosegnuti pojedinačne države članice unutar eurozone koja nakon ulaska Hrvatske broji 20 članica, anketirani stručnjaci očekuju da će Frankfurt aktivirati programe koje je u prošlosti osmislio za selektivnu kupnju imovine.
Rezervirani dužnosnici
Rezultati odražavaju rezerve nekih dužnosnika ECB-a prema kvantitativnom popuštanju koje je korišteno između 2015. i 2022. godine. Takva monetarna politika rezultirala je rekordnim gubicima za neke od središnjih banaka u regiji – uključujući njemački Bundesbank – nakon što su kamatne stope počele rasti.
U svom nedavnom pregledu strategije, ECB je zadržao sve svoje instrumente, uključujući i kvantitativno popuštanje. Iako iz banke nije precizirano kada bi se i u kojim okolnostima neki mogao upotrijebiti, rečeno je da će se razmotriti implikacije na bilancu kad god dva instrumenta mogu postići slične rezultate.
Različita mišljenja
Dužnosnici su od tada ponudili različita mišljenja o tome što smatraju prikladnim. Francuski ministar financija Francois Villeroy de Galhau signalizirao je sklonost kupnji dugoročnih obveznica ako ECB želi ublažiti svoju politiku. Istaknuo je dugoročne refinanciranja i još neiskorišteni program ciljane kupnje iz 2022. kao alate koji su najprikladniji za rješavanje problema s transmisijom.
Bundesbank ima rezerviraniji stav o kvantitativnom popuštanju, ističući rizike koji proizlaze s gubicima središnje banke. Članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel upozorila je na potencijalni “udar na kredibilitet”.
Također je ustvrdila da je kupnja imovine moćan alat za stabilizaciju tržišta, ali je skuplja kada se koristi za poticanje gospodarstva. Ciljani krediti pokazali su se učinkovitima u oživljavanju ponude kredita i brže se poništavaju, rekla je Schnabel, prenosi Bloomberg.
