Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je sve izglednije da američka središnja banka neće smanjivati kamatne stope prije jeseni.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 98,46 bodova.
Pritom je tečaj eura pao 0,6 posto, na 1,1625 dolara.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 0,9 posto, pa je cijena dolara dosegnula 148,80 jena.
Jačanje dolara drugi tjedan zaredom zahvaljuje se, među ostalim, njegovom statusu sigurnijeg utočišta za kapital u nesigurna vremena.
A nesigurnost na tržištima posljedica je neizvjesnosti zbog trgovinskih pregovora i carinske politike Washingtona. Predsjednik SAD-a Donald Trump jedan dan kaže da trgovinski pregovori s pojedinom državom idu dobro, a već drugi dan prijeti povećanjem carina.
Osim toga, splasnula su očekivanja da će američka središnja banka već na sjednici ovoga mjeseca smanjiti kamatne stope.
Prošloga je tjedna, naime, objavljeno da su potrošačke cijene u lipnju porasle 0,3 posto na mjesečnoj razini, a 2,7 posto na godišnjoj.
To je u skladu s očekivanjima analitičara, ali to je ujedno i najviša stopa inflacije od veljače.
„Izvješće o inflaciji je uglavnom u skladu s očekivanjima, no čini se da se povećanje carina počinje osjećati u gospodarstvu”, kaže Rob Swanke, analitičar u tvrtki Commonwealth Financial Network.
S druge strane, američko je gospodarstvo u dobroj formi, pa nema razloga žuriti s poticajnim mjerama.
I najnoviji podaci pokazuju da je tržište rada u solidnoj formi, a prošloga je tjedna objavljeno i da je promet u trgovini na malo u SAD-u u lipnju porastao 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, više nego što su analitičari očekivali.
Kako je potrošnja glavni pokretač gospodarstva, taj podatak pokazuje da najveće svjetsko gospodarstvo stabilno raste.
Zbog toga su splasnula očekivanja o smanjenju kamata Feda u srpnju, unatoč neprestanim pozivima Trumpa da to učini.
Predsjednik Feda Jerome Powell oglušuje se na Trumpove poruke jer smatra da ne treba žuriti sa smanjenjem kamata jer bi inflacija zbog povećanja carina idućih mjeseci mogla porasti.
Zbog toga su prošloga tjedna mediji pisali čak i da je Trump na sastanku s vodećim republikancima u Bijeloj kući kazao da namjerava smijeniti Powella. No, koji sat kasnije Trump je to demantirao.
Zbog nejasne, hirovite Trumpove carinske politike, od 2. travnja, kada je Trump najavio uvođenje recipročnih carina, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je više od 5,5 posto, a od početka godine oko 9,5 posto.
Na svjetskim burzama i dalje vlada nesigurnost zbog carina
Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno zbog neizvjesnosti u vezi američkih carina, dok su podršku tržištima pružili bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,1 posto, na 44.342 boda, dok je S&P 500 porastao 0,6 posto, na 6.296 bodova, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 20.895 bodova.
Na najvećoj svjetskoj burzi nesigurnost je vladala i prošloga tjedna zbog hirovitih poruka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u vezi trgovinskih pregovora i carina.
Jedan dan Trump kaže da trgovinski pregovori s pojedinom državom idu dobro, a već drugi dan prijeti povećanjem carina.
Ulagače su uznemirili i medijski napisi da Trump namjerava smijeniti predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella.
Tako se pisalo da je Trump na sastanku s vodećim republikancima u Bijeloj kući kazao da namjerava smijeniti Powella, koji se već mjesecima oglušuje na Trumpove pozive da smanji kamatne stope.
No, koji sat kasnije Trump je to demantirao, ali je ponovno kritizirao predsjednika Feda.
Trump, naime, želi da se smanjenjem cijene novca potakne rast gospodarstva, no Powell ne želi smanjiti kamate dok ne bude jasnije jesu li Trumpove carine potaknule rast inflacije.
Unatoč nestabilnosti, polovicom tjedna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su nove rekordne razine, što se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija.
Od oko 60 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile poslovna izvješća, njih 83 posto ostvarilo je veće zarade nego što se očekivalo.
I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo nestabilno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 8.992 bod, a frankfurtski DAX 0,15 posto, na 24.289 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,1 posto, na 7.822 boda.
