Danas 20. srpnja Crkva slavi svetog Iliju proroka, velikog starozavjetnog svjedoka vjere, zaštitnika proroka, gorljivih vjernika i u našoj tradiciji često i zaštitnika od oluja i gromova.
Sveti Ilija zauzima posebno mjesto u pobožnosti kršćanskog i židovskog naroda, a njegov život zrači Božjom snagom, pravednošću i duhovnom borbom.
Ilija se pojavio u teškom razdoblju izraelske povijesti, kada je narod otpao od Boga i počeo služiti idolima, osobito poganskom božanstvu Baalu.
Neustrašivi prorok
Kao prorok, neustrašivo je stao pred kralja Ahaba i kraljicu Izabelu, osuđujući njihovu nevjernost i idolopoklonstvo. Bog je preko Ilije učinio mnoga čudesa – zatvorio nebo da ne pada kiša, hranio ga kruhom i mesom preko gavrana, a na gori Karmel pokazao svoju silu spalivši žrtvu pred poganskim prorocima.
Ipak, Ilija nije bio samo prorok ognja, čudesa i hrabrosti. Bio je i čovjek slabosti, straha i umora – ali čovjek molitve i vjernosti. Na brdu Horebu, kada je bio iscrpljen i povučen, doživio je Boga ne u oluji, vatri ili potresu, već u šaptu lahora – znaku da Bog dolazi tiho i blago, a ne uvijek silovito.
Sveti Ilija nije umro uobičajenom smrću – Bog ga je uznio na nebo u vatrenim kolima, što ga čini slikom pravednika i pretečom konačnog dolaska Mesije. U Novom zavjetu Isus spominje Iliju, a na brdu Preobraženja upravo Ilija i Mojsije razgovaraju s Njime.
U hrvatskom narodu svetog Iliju se često naziva i Ilija Gromovnik, zbog njegova ognjenog temperamenta i nebeske snage. Posebno ga štuju vjernici u Dalmatinskoj zagori, Hercegovini i Bosni, a brojna sela i župe slave ga kao zaštitnika.
Moćna poruka proroka Ilije vladajućim elitama našega vremena: Neće vam to proći, Bog pobjeđuje
