ROVANJSKA – Tim Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru u lipnju je ponovno istraživao Pećinu u Ždrilu, smještenu na nepristupačnom položaju iznad Novigradskog ždrila. Ovogodišnja iskapanja vodili su Mario Bodružić i Dario Vujević, a fokus je bio na neolitičkim slojevima koji otkrivaju kako su prapovijesne zajednice koristile ovu jedinstvenu lokaciju između mora i planine.
Pećina u Ždrilu, smještena na strmim liticama iznad Novigradskog ždrila u blizini Rovanjske, jedno je od najvažnijih arheoloških nalazišta na dalmatinskoj obali istraživanih u posljednje vrijeme. Riječ je o lokalitetu s višeslojnim naslagama koje svjedoče o korištenju pećine kroz tisućljeća, još od vremena neandertalaca. Na tragu rezultata iz probnih i sustavnih istraživanja provedenih 2021. i 2023. godine, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru poduzeo je tijekom lipnja ove godine nastavak iskapanja, fokusiran u prvom redu na istraživanje mlađih slojeva datiranih u razdoblje ranog i srednjeg neolitika.
Osim Marija Bodružića i Darija Vujevića s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, u ovogodišnjoj istraživačkoj kampanji sudjelovao je interdisciplinarni tim stručnjaka iz različitih područja. Posebno se ističe suradnja s projektom BivalveSPEECH, kojim upravlja dr. sc. Melita Peharda s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Cilj tog projekta je analizom školjkaša iz pećinskih slojeva rekonstruirati paleookoliš i sezonalnost boravka ljudi u pećini tijekom neolitika – informacije koje mogu baciti novo svjetlo na način života, ishranu i ekonomiju prvih poljoprivrednih zajednica na ovom prostoru u vremenu od prije 7 tisuća godina.
Žarište interesa ove istraživačke grupe su nalazi artefakata poput litičkih izrađevina, osobnih ukrasa i ostataka faune te uzimanje uzoraka važnih za rekonstrukciju okoliša u razdoblju posljednjeg ledenog doba, a Pećina u Ždrilu izvrsno se uklopila u navedeno. Naime pleistocenski slojevi pećine istraženi tijekom 2023. godine, ukazali su na postojanje barem dviju faza okupacije lokaliteta, potvrđenih radiokarbonskim datiranjem, i to iz ranog gornjeg paleolitika te srednjeg paleolitika, što čini ovaj lokalitet jednim od rijetkih mjesta na prostoru Europe na kojem su boravili i neandertalci i rani moderni ljudi.
Nastavak istraživanja, fokusiran na starije slojeve, slijedi u listopadu, kada će standardna ekipa istraživača i studenata sa Sveučilišta u Zadru biti pojačana s kolegama iz Italije i s Instituta za antropologiju u Zagrebu. Suradnja između hrvatskih i međunarodnih institucija, primjena suvremenih arheoloških metoda te uključivanje mladih istraživača i studenata čine Pećinu u Ždrilu primjerom kako se lokalni nalazi mogu povezati s globalnim pitanjima o podrijetlu i razvoju čovječanstva.
Istraživanja se odvijaju se uz potporu međunarodnog projekta “Last Neandertals”, financiranog od strane Europskog istraživačkog vijeća (ERC Synergy Grant). Projekt je usmjeren na razumijevanje prijelaznog razdoblja između nestanka neandertalaca i pojave ranih Homo sapiensa u Europi. Glavni istraživač projekta je prof. Francesco Berna s Sveučilišta u Sieni, a u istraživanju sudjeluju i sveučilišta iz Bologne, Haife, Pise i Kölna.
D.G.
