Dok inspektori ovih dana zapečaćuju vile s bazenom i stanove na dan, postavlja se logično pitanje: zašto tek sada? Koliko je novca do sada prošlo mimo državne blagajne, tko su najveći dobitnici, a tko gubitnici sustava koji desetljećima tolerira sivu zonu privatnog smještaja?
Posljednih godina, ulaganja u stanove koje vlasnici izdaju na jedan,ili više dana turistima, bez mogućnosti dugoročnog najma primjerice studentima ili mladim zaposlenim osobama osvojile su društvene mreže, platorme za izdavanje, booking i airbnb. Druga vrsta brze i lake zarade bila je gradnja vila s bazenima izvan gradskih središta u kojima su se primali turisti, organizirali rođendani, momačke i djevojačke zabave.
Višegodišnje bogatstvo u kešu, bez poreza
Prema grubim procjenama ljudi iz turističkog sektora, jedna prosječna vila na atraktivnoj hercegovačkoj lokaciji (Mostar, Blagaj, Međugorje, Stolac, Neum) može zaraditi i do 50.000 KM godišnje, bez da ikada plati porez ili prijavi gosta.
Uzmimo da je aktivno 1.000 takvih vila i stanova, kao što je nedavno utvrdila Porezna uprava FBiH, to znači da se godišnje “na crno” obrne i do 30–40 milijuna KM, bez ikakve fiskalne evidencije.
Rezultati nedavnih izvršenih inspekcijskih nadzora na uzorku od ukupno 429 kontroliranih poreznih obveznika pokazali su da 41,49 posto poreznih obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH.
Porezna uprava Federacije BiH je obavještajno-istražnim radnjama utvrdila da postoji oko 1.000 poreznih obveznika koji izdaju objekte za odmor i rekreaciju (vikendice i vile s bazenom), a koji nisu izvršili registraciju kod nadležnih organa.
Zašto baš sada?
Zašto su baš 2025. godinu inspektori, odnosno njihovi nadređeni odabrali kao godinu u kojoj će se inspekcijski nadzori ove vrste nekretnina i biznisa intenzivnije nadzirati, tri su moguća razloga.
Pritisak iznutra i izvana: BiH se nalazi pod povećalom međunarodnih financijskih institucija (EU, MMF, Svjetska banka), koje traže povećanje naplate prihoda i formalizaciju sive ekonomije.
Očajna proračunska situacija: Vlade se sve više zadužuju, a prostora za povećanje PDV-a ili akciza nema. Fokus se zato seli na “porezne niše” – poput ilegalnog turizma u kojem je identificiran velik odljev novca.
Rastući bijes legalnih iznajmljivača: Oni koji rade po zakonu – s fiskalnim kasama, prijavama, kategorizacijom i inspekcijama – godinama ukazuju na nelojalnu konkurenciju koja im uzima kruh.
Inspekcija obilazila vile sa bazenima oko Mostara, jednu zapečatili, kod osam pisali prekršajne naloge
Inspektori Porezne uprave Federacije BiH – Kantonalnog poreznog ureda Mostar obavili su 11. i 26. lipnja ukupno 14 inspekcijskih nadzora na području Mostara kod poreznih obveznika koji se bave…
Zakon postoji, ali je rupa bila šira od vrata
U FBiH i RS-u zakonodavni okvir dozvoljava fizičkim osobama da obavljaju djelatnost pružanja smještaja – ali uz registraciju, dozvolu za rad, prijavu gostiju i fiskalizaciju. Zakon o ugostiteljstvu u RS-u već od 2017. predviđa mogućnost izdavanja stanova na dan, ali tek uz ispunjene uvjete.
Problem je bio u provedbi. Dok su inspektori obilazili kafiće i trgovine, smještajni objekti su godinama bili siva zona, osobito u manjim općinama i ruralnim područjima gdje se “gledalo kroz prste”.
U gradu Mostaru, kako je Hercegovina.info pisala, vlasti su počele uvoditi reda, pa su tako Grad i Turistička zajednica pokrenuli akciju registriranja smještaja. Turistička zajednica Grada Mostara potvrdila je za Hercegovina.info kako je do sada zaprimljeno oko 20 rješenja o registraciji privatnih iznajmljivača, uz više od 50 podnesenih zahtjeva, dok je znatan broj prijava još uvijek u obradi. Prema informacijama iz Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, interes za legalizaciju privatnog smještaja svakodnevno raste, što upućuje na pozitivne pomake u ovoj važnoj oblasti.
Turistička zajednica Mostara zahvalila iznajmljivačima, doznali smo koliko ih se prijavilo za registraciju
Turistička zajednica Grada Mostara potvrdila je za Hercegovina.info kako je do sada zaprimljeno oko 20 rješenja o registraciji privatnih iznajmljivača, uz više od 50 podnesenih zahtjeva…
Hoće li se od toga napuniti proračun?
Ključno je pitanje, hoće li se od registracija i inspekcija napuniti proračun? U teoriji, da. Ako bi se svih 1.000 vila i stanova na dan registriralo i fiskaliziralo, uz minimalne poreze i boravišne takse, prihodi bi mogli porasti za 5–10 milijuna KM godišnje. Pritom, bi iznajmljivačima trebalo olakšati i fiskalizaciju digitalizacijom i uvođenjem jednostavnog softvera kojim mogu izdati pdf račun umjesto kupovanja skupe kase.
Naravno i same se kontrole moraju provoditi kontinuirano, bez selektivnosti i preskakanja utjecajnih i bogatih vlasnika, uz izgradnju svijesti da je legalan rad dugoročno isplativiji.
No isplati li se u realnom svijetu biti legalan?
Mnogi iznajmljivači smatraju da ne, jer za njih registracija podrazumijeva višestruke inspekcije, dodatne troškove (porez na dohodak, PDV, takse, knjigovođa), te komplicirane prijave gostiju i tehničke uvjete.
Ali s druge strane – legalizacija štiti i vlasnika, olakšava oglašavanje na međunarodnim platformama, omogućuje odbitke i – dugoročno – smanjuje rizik.
Inspekcijski nadzori će se nastaviti i u narednom razdoblju, zbog toga se pozivaju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost izdavanja objekata za odmor i rekreaciju da dobrovoljno izvrše registraciju u skladu sa zakonom, prijave radnike u Jedinstveni sustav u Poreznoj upravi, evidentiraju promet od izdavanja objekata i da svoje poslovanje usklade sa zakonom kako ne bi bili izloženi sankcijama zbog nezakonitog poslovanja, priopćeno je iz Porezne uprave FBiH.
Država je godinama gledala u drugu stranu, dok su deseci milijuna KM završavali u kešu, bez računa, bez prijave. Inspekcije koje su sada pokrenute su možda zakašnjele, ali nužne kako bi se regulirao jedan sektor koji godinama tavori u sivoj zoni.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
