Prema novom izvješću koje prenosi Reuters, središnje banke diljem svijeta suočavaju se s rizikom da ih iznenade snažni poremećaji na tržištima rada uzrokovani klimatskim promjenama. Studija koju je objavila Londonska škola ekonomije upozorava da će, ako ne prilagode svoje monetarne politike, posljedice po gospodarsku stabilnost i inflaciju mogle biti ozbiljne.
Istraživanje, provedeno od strane Centra za stručnost u ekonomskoj tranziciji (CETEx), otkriva da će klimatske promjene smanjiti produktivnost rada čak i ako se globalno zatopljenje ograniči na relativno optimističnih 1,5 do 2 Celzijeva stupnja. Najizloženiji sektori su poljoprivreda, građevinarstvo i druge djelatnosti koje ovise o radu na otvorenom i osjetljive su na ekstremne vrućine. S obzirom na to da je čak 1,2 milijarde radnika u 182 zemlje svijeta ranjivo na klimatske poremećaje, izvješće poziva monetarne autoritete da posvete znatno veću pažnju ekološkim rizicima, od prirodnih katastrofa do posljedica zelene tranzicije. “Naše istraživanje pokazuje da bi središnje banke trebale integrirati ekološke rizike zapošljavanja u svoje politike i operacije,” izjavio je Joe Feyertag, autor izvješća i viši politički suradnik u CETEx-u.
Dok su institucije poput Europske središnje banke (ECB) i Engleske banke (Bank of England) već istaknule opasnosti koje proizlaze iz klimatskih promjena i njihovog potencijalnog utjecaja na inflaciju, rast i zdravlje bankarskog sektora, druge zauzimaju drugačiji stav. Američki Federal Reserve (Fed), po mnogima najutjecajnija središnja banka na svijetu, ranije se ove godine povukao iz mreže autoriteta usmjerene na klimu, što otvara pitanja o dubini njihove posvećenosti rješavanju ovih problema.
Izvješće je utvrdilo da rizici nisu jednako raspoređeni. Bogate zemlje najviše su izložene opasnostima koje proizlaze iz tranzicije s industrija koje intenzivno zagađuju okoliš. S druge strane, siromašnije regije u Africi, Aziji i Latinskoj Americi suočavaju se s većom prijetnjom od fizičkih rizika, kao što su razorne poplave i dugotrajne suše. Ovi različiti pritisci, u kombinaciji s demografskim promjenama i strožim imigracijskim politikama, mogli bi dodatno opteretiti tržišta rada u razvijenim zemljama. Feyertag također upozorava da poremećaji na tržištu rada mogu pojačati postojeće socijalne nejednakosti, osobito u državama s rigidnim zakonodavstvom o radu.
Poznato je da je inflacija u pravilu viša na tržištu s manjkom radne snage, a visoka inflacija može biti i posljedica niske produktivnosti – upravo onoga što klimatske promjene mogu uzrokovati. Feyertag je pregledao mandate 114 središnjih banaka i utvrdio da ih samo 15, uključujući Englesku banku, izričito navodi zapošljavanje kao primarni ili sekundarni cilj. Fed i Australska središnja banka također imaju zapošljavanje kao temeljni cilj svoje politike.
Upravo bi im taj fokus na zapošljavanje mogao pružiti pokriće za poduzimanje odvažnijih koraka kako bi se ublažio utjecaj klimatskih promjena na tržište rada. “Ako im mandat to dopušta, središnje banke mogle bi poduzeti aktivnije korake za poticanje potražnje za radnicima u niskougljičnim ili klimatski otpornim sektorima i na taj način olakšati ovu tranziciju,” zaključio je Feyertag.
