Armenija je tiho pristala predati strateški dio svog teritorija SAD-u, tvrdi španjolski novinski medij Periodista Digital. Mala zemlja bez izlaza na more na Južnom Kavkazu ima dugogodišnji spor sa susjednim, naftom bogatim Azerbajdžanom, koji je 2023. godine vojskom (uz pomoć Turske) ponovno preuzeo punu kontrolu nad odcjepljenom regijom Karabah.
Španjolski je medij izvijestio da je dobio kopiju memoranduma od neimenovanih članova velike armenske dijaspore u Francuskoj, u kojem se ocrtava stvaranje 42 kilometra dugog koridora kroz južnu Armeniju, koji bi povezivao Azerbajdžan s njegovom enklavom Nahčivan. Područjem bi navodno upravljala američka tvrtka, a štitilo bi ga oko 1000 naoružanih privatnih izvođača radova, koji bi bili ovlašteni upotrijebiti silu kako bi “očuvali integritet koridora”. Navodno je aranžman osmišljen za trajanje od 99 godina. Prema navodima medija, tekst memoranduma odobrili su SAD, Armenija i Azerbajdžan.
Prema navodnom memorandumu, Armenija zadržava formalni suverenitet nad regijom Syunik gdje koridor prolazi. Međutim, propisano je da će prometnim koridorom upravljati privatna američka tvrtka licencirana za tu svrhu. Raspodjela prihoda od upravljanja koridorom otkriva stvarne interese koji leže u osnovi sporazuma. Pišu da će američka tvrtka za upravljanje primit će 40% prihoda, dok će Armenija dobiti 30%.
Bolna točna na utjecaj Rusije i Kine u regiji?
Slično je i krajem prošlog tjedna pisao i utjecajni američki medij Forbes. Prema njima, Tom Barrack, američki veleposlanik u Turskoj, iznio je smion prijedlog – stoljetni, privatno upravljani zakup spornog koridora Zangezur između Armenije i Azerbajdžana. Inspiriran povijesnim presedanima poput Panamskog kanala i koridora Berlina iz Hladnog rata. Ovaj prijedlog mogao bi do 2027. godine osloboditi procijenjenih 50-100 milijardi dolara godišnje u regionalnim trgovinskim tokovima. Pišu kako su se Sjedinjene Države su se našle u “središtu rizičnog diplomatskog kockanja” koje bi moglo temeljno promijeniti tokove energije diljem Euroazije. S”vojim ambicioznim prijedlogom za Zangezurski koridor – strateški prolaz od 43 kilometra kroz armensku pokrajinu Syunik – Washington želi prekinuti desetljećima stare zastoje, diverzificirati europske opskrbe energijom dalje od Rusije i suprotstaviti se rastućem utjecaju Moskve, Pekinga i Teherana u kritičnoj tranzitnoj regiji”.
Potencijalne ekonomske koristi su dovoljno velike da prevladaju političke i sigurnosne probleme, misle Amerikanci. Model Svjetske banke sugerira da bi koridor mogao osloboditi 50-100 milijardi dolara godišnje trgovinske vrijednosti do 2027. Ovaj porast bio bi potaknut dramatičnim logističkim poboljšanjima – podaci Bloomberga iz svibnja 2025. pokazuju da bi ruta mogla skratiti vrijeme tranzita između Europe i Azije za 12-15 dana u usporedbi s postojećim rutama.
Armenija je od 2023., kroz nekoliko zajedničkih vježbi, prvi put pustila američke vojnike na svoje tlo nakon više desetljeća snažnoj utjecaja Rusije i unatoč ruskoj vojnoj bazi u Armeniji. Čini se da je ranije i Turska bacila oko na ovaj koridor.
Armenija opovrgava izvješće
Periodista Digital opisala je dogovor kao “katastrofu” za Armeniju, tvrdeći da bi koristio SAD-u, kao i armenskim regionalnim rivalima Azerbajdžanu i Turskoj, te da bi opteretio odnose Erevana s Francuskom. U izjavi u srijedu, armenska vlada je demantirala izvješće, nazivajući ga “elementom hibridnog ratovanja i manipulativne propagande” te odbacila Periodista Digital kao “sumnjiv izvor”. SAD i Azerbajdžan nisu komentirali ovo pitanje. Erevan i Baku su uključeni u razgovore o normalizaciji odnosa, a Azerbajdžan zahtijeva od Armenije da uspostavi prometni koridor do Nahčivana. Armenski premijer Nikol Pašinjan odbacio je prijedlog ranije ovog mjeseca, navodeći da se spor mora riješiti na temelju međusobnog poštovanja teritorijalnog integriteta i jednakosti.
Armenija okreće leđa vojnom savezništvu s Rusijom? Armensko-američke vojne vježbe na tlu Armenije
