Prema posljednjim podacima e-visitora u Dubrovniku je 16. srpnja bilo 8 posto manje turističkih dolazaka i 3 posto manje noćenja nego na isti dan prošle godine. Najbrojniji gosti su iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Francuske, Španjolske, Australije, Njemačke, Irske, Norveške, Švedske, Poljske…Statistika kaže kakao je u prvih šest mjeseci ove godine ‘perjanicu‘ hrvatskog turizma posjetilo 2 posto manje turista nego u istom periodu lani, dok je brojka ostvarenih noćenja ista. Za razliku od prošle godine manje je Kanađana, Finaca i Iraca, no na gradskim ulicama susrećemo puno više Indijaca i turista iz arapskih zemalja. Vremena kada su u samo jedno ljeto Stradunom prođirali Roman Abramović, princeze i prinčevi Monaka, Steven Spielberg, Michael Douglas i Catherine Zeta-Jones, Richard Gere,Tom Cruise ili Bil Gates, davno su prošla. Istovremeno s dubrovačkog aerodroma, Ruđer Bošković, poručuju kako su u proteklih šest mjeseci, zahvaljujući najbogatijem zimskom redu letenja do sada, novim ljetnim linijama te jedinoj svakodnevnoj izravnoj liniji između Hrvatske i SAD-a imali porastu broja putnika za 6,6 posto te povećanje broja operacija za 6,4 posto.
Kuhaju kao nikad prije
Rekli bi, uz zanemarivih dva posto manje dolazaka, u Dubrovniku po pitanju turizma teće ‘med i mlijeko‘. No je li doista tako? S time se ne slažu prvenstveno dubrovački ugostitelji koji poručuju kako im je promet i do 20 posto manji u posljednjih mjesec dana nego prošle godine. Ni hotelijeri, iako o tome ne žele govoriti, nisu baš zadovoljni središnjim dijelom ovogodišnje turističke sezone. Sveukupni dojam u Dubrovniku je – ‘gostiju ima, ali ih nema‘. Naime, iako statistički stojimo više nego dobro, financijski bi ovo mogla biti loša turistička ‘berba‘ jer uočljiv je pad van pansiosnke potrošnje. Tome svjedoče i vlasnici apartmana u kojima se kuhinje koriste više nego ikad prije. – Malo sam skuplja nego lani, ali su mi je kalendar za moja dva apartmana već je popunjen do kraja kolovoza. Gosti se ne bune na cijenu, zadovoljni su onim što platili… Isto kao i prošle godine. Jedina je razlika što, kada ih dočekam i pitam žele li savjet za restoran, kafić, plažu ili nešto drugo, pitaju me gdje je najbliža trgovina. To me prije rijetko tko pitao. U oba apartmana imam kuhinje, a ove se godine koriste kao nikad prije pa imam posla za očistiti ih i pripremiti za nove goste. Očito im je skupo otići na večeru u restoran pa kuhaju sami, a neki su mi otvoreno prigovorili da je Dubrovnik, što se tiče hrane jako skup, pa i s cijenama u trgovinama – kaže nam jedna Dubrovkinja, a njezin prijatelj taksit dodaje kako njega, kada uzme goste na aerodromu, u pravili pitaju koju im pekaru i pizzeriju može preporučiti. Umjesto ‘Pomalo‘, ovogodišnjoj turističkoj sezoni u Dubrovniku više paše moto ‘To Go‘.
ima i skupljih od Dubrovnika
Istina, kada se pogledaju dubrovački cjenici teško da u nekom restoranu turist može pojesti neko jelo za manje od 20 do 25 eura, a s obzirom na to da su porcije više skromne nego izdašne, bez pedesetak eura neće siti na spavanje. Uz aperitiv, čašu vina i desert, večera u Dubrovniku zna izaći više nego smještaj. Iako se možemo pravdati ‘Dubrovnik je Dubrovnik‘, zabrinjavajuće je što su ga po cijenama dostigla i druga turistička središta na našoj obali, a neka čak i prestigla. I u samoj okolici Dubrovnika. Upravo u tom smjeru treba gledati apel direktora Hrvatske turističke zajednice Kristjana Staničića u koje poziva ugostitelje i hotelijere da smanje ‘apetite‘ jer u odnosu na konkurentne nam zemlje, već smo prešli granicu. To je uoči sezone poručivao i ministar turizma Tonči Glavina, no on je na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma koja se upravo održala na Hvaru, kao i sam premijer Andrej Plenković, poručio kako je jako zadovoljan dosadašnjom sezonom. Naravno, statistički gledano. Jer u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je do sada ostvarila 9 milijuna i 650 tisuća dolazaka i 42 milijuna noćenja što je 2 posto više nego lani. Isti trend je i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo s Hvara poručuje kako smo brojke smo dosegnuli, no kako sada maksimalno trebamo raditi na doživljaju, na suživotu turizma i lokalnog stanovništva i na kvalitetnoj ponudi.
Ista ponuda 76 godina
Župan Pezo je definitivno u pravu kada kaže da prestanemo brojati ‘glave‘ te da moramo početi voditi računa o kvaliteti i ponudi, jer očito je, barem kada je u pitanju Dubrovnik, kako je najrazvikaniji turistički brend u Hrvatskoj pomalo ‘ispuhao‘. Proteklih godina držale su ga Igre prijestolja, lokacije na kojima su snimani kadrovi Ratova zvijezda, par bollywoodskih hitova i južno korejskih Realityja. No što Dubrovnik ljeti nudi osim Dubrovačkih ljetnih igara, kafića, restorana i jednog disko kluba – Revelina i nekoliko lokalnih pučkih festi? Budimo iskreni prema sebi, 76 godina nismo se uz Igre potrudili osmisliti neki novi festival. Filmski, rock, pa makar festival pletenja, ama bilo kakav događaj zbog kojeg bi netko iz Londona, Osla ili Berlina rekao- ovo ljeto idem u Dubrovnik. Dubrovačke ljetne igre su neprocjenjive za kulturu, no ruku na srce njihov koncept nije se mijenjao od prvog dizanja festivalske zastave na Orlanda. Vrhunski dramski program okrenut je domaćoj publici, dok bi zadatak glazbenog bio privući strane posjetitelje. No koliko danas u svijetu uopće ima zaljubljenika u Bacha, Mozarta…? A koliko ih od tog broja želi doći na koncert u Knežev dvor? Svijet se promijenio, ljudi su se promijenili, njihov ukus, njihove želje i prioriteti, promijenio se način života. Kada tome pridodamo nikad nestabilniju situaciju u cijelom svijetu, ratove i pad ekonomije, biti uspješan u turizmu danas nije niti malo jednostavno.
