Premijer Iraka držao je svoju zemlju na stranu dok su vojni sukobi bjesnili u blizini gotovo dvije godine. To je zahtijevalo uravnoteženje odnosa Iraka s dvije zemlje vitalnim za njegovu moć i neprijatelje jedni s drugima: SAD i Iran.
Podvig je postao posebno težak prošlog mjeseca kada je rat izbio između Izraela, američkog saveznika i Irana – a SAD je pogodio iranska nuklearna mjesta. Mohammed Shia al-Sudani rekao je da je upotrijebio mješavinu političkog i vojnog pritiska kako bi zaustavio naoružane skupine usklađene s Iranom da uđu u sukob.
U ekskluzivnom intervjuu s Associated Pressom, Al-Sudani objašnjava kako je to učinio, kako planira da te grupe budu u čeku i-dok traži drugi mandat-zašto se želi približiti Trumpovoj administraciji, čak i dok održava snažne veze s političkim strankama koje su podržale Iran, koje su mu pomogle u 2022.
Ostajući na strani kao što su Izrael i Iran trgovali udarcima
Nakon što je Izrael pokrenuo zračne napade na Iranu i odgovorio je ispaljivanjem raketa u Tel Aviv, oružane skupine u Iraku pokušale su lansirati rakete i dronove prema Izraelu i u bazama u američkim trupama u Iraku, rekao je Al-Sudani. Ali iračka vladina “sigurnosnih operacija” iračke vlade ometali su ih 29 puta koje nije detaljno opisao.
“Znamo da je (izraelska) vlada imala politiku-i još uvijek-širenje rata u regiji”, rekao je al-Sudani. “Stoga smo se pobrinuli da ne dajemo nikakvo opravdanje bilo kojoj stranci da cilja Irak.”
Al-Sudani je rekao da se njegova vlada također obratila čelnicima u Iranu “kako bi ih pozvala prema miru i da napravi mjesta za dijalog i povratak u pregovore.”
Budućnost prisutnosti SAD -a u Iraku je u toku
SAD i Irak prošle godine najavili su sporazum o završetku misije koalicije pod vodstvom Amerike u Iraku koja se bori protiv Islamske države-a u ožujku je Al-Sudani objavio da je šef IS-a u Iraku, a Sirija je ubijena u zajedničkoj iračkoj-US operaciji. Prva faza povlačenja koalicije trebala je biti dovršena do rujna 2025., ali malo se toga dogodilo.
Al-Sudani je rekao da će se SAD i Irak sastajati do kraja godine kako bi “dogovorili bilateralni sigurnosni odnos” između dviju zemalja. Također se nada da će osigurati američka ekonomska ulaganja – u naftu i plin, a također i umjetnu inteligenciju – za koju je rekao da će pridonijeti regionalnoj sigurnosti i učiniti “dvije zemlje velikom”.
Razne milicije pojavile su se u Iraku u godinama nakon američke invazije 2003. godine koja je srušila bivšeg autokratskog vođu Sadama Husseina. A budući da je rat između Izraela i Hamasa počeo u listopadu 2023. godine, izazivajući sukobe u cijeloj regiji, niz pro-Iranskih oružanih frakcija povremeno je pokrenuo udarce na bazama koje su smještale američke trupe.
Al-Sudani je rekao da je prisutnost koalicijskih snaga pružila “opravdanje” da se iračke skupine naoružaju, ali da nakon što se povlačenje koalicije završi, “neće biti potrebe ili opravdanje da bilo koja grupa nosi oružje izvan opsega države.”
Sudbina milicija podržanih u Iranu u Iraku nije jasna
Jedno od najkompliciranijih pitanja za al-Sudani je kako se nositi s popularnim snagama mobilizacije, koalicije uglavnom šiitskih, iranskih milicija koje su se formirale za borbu. Ova je koalicija formalno stavljena pod kontrolu iračke vojske 2016. godine, iako u praksi još uvijek djeluje sa značajnom autonomijom.
Irački parlament raspravlja o zakonodavstvu koje bi učvrstilo odnos između vojske i PMF -a, izvlačeći prigovore iz Washingtona. State Department je u izjavi prošlog tjedna rekao da će zakonodavstvo “institucionalizirati iranski utjecaj i oružane terorističke skupine podrivajući irački suverenitet.”
Al-Sudani je branio predloženo zakonodavstvo rekavši da je to dio napora da se osigura da država kontrolira oružje. “Sigurnosne agencije moraju djelovati prema zakonima i biti im podvrgnuti i biti odgovorni”, rekao je.
Naznake slabe državne vlasti
Posljednjih tjedana niz napada bespilotnih letjelica ciljao je na naftne pogone u poluautonomnoj kurdskoj regiji sjeverne Iraka.
Kurdske regionalne vlasti optuživale su grupe u PMF -u da su izvršile napade. Vlasti u Bagdadu osporavale su to, ali nisu dodijelile krivicu. Al-Sudani je napade nazvao “terorističkim činom” i rekao da njegova vlada surađuje s kurdskim vlastima i koalicijskim snagama kako bi identificirao odgovorne i smatrao ih odgovornim.
Baš kao što su napadi bespilotnih letjelica doveli u pitanje Bagdadovu kontrolu nad oružanim skupinama, tako je i slučaj izraelsko-ruske istraživača Elizabeth Tsurkov, koja je u Iraku nestala u Iraku.
Njezina obitelj vjeruje da je drži iračka milicija Kataib Hezbollah, a navodno je bilo pregovora posredovanih u SAD-u za pregovaranje o njezinom puštanju.
Al-Sudani nije imenovao grupu odgovorne za Tsurkovu otmicu, ali on se povukao protiv ideje da njegova vlada nije uložila ozbiljne napore da je oslobodi. Rekao je da njegova vlada ima tim posvećen pronalasku.
“Ne pregovaramo s bandama i otmičarima”, rekao je, ali tim je raspravljao s političkim frakcijama koje bi mogle pomoći da je pronađu.
Obnova odnosa s Damaskom
Odnosi između Iraka i nove vlade u Siriji bili su teški od pada bivšeg predsjednika Bashara Assada u prosincu, nakon munje u ofenzivi na čelu sa sunitskim islamističkim pobunjenicima.
Sirijski privremeni predsjednik Ahmada al-Sharaa ranije je bio poznat po Nom de Guerre Abu Mohammed Al-Golani. Jednom se pridružio redovima pobunjenika Al-Qaide koji se bore protiv američkih snaga u Iraku nakon invazije pod vodstvom SAD-a 2003. godine. Al-Sharaa se još uvijek suočava s nalogom za njegovo uhićenje zbog optužbi za terorizam u Iraku.
Al-Sharaa je od tada slomljena s Al-Qaidom i borila se protiv Islamske države. Al-Sudani je rekao da njegova vlada koordinira s novom sirijskom vladom, posebno o sigurnosnim pitanjima.
“Mi i Uprava u Siriji sigurno imamo zajedničkog neprijatelja, ISIS, koji je očito i otvoreno prisutan u Siriji”, rekao je.
Al-Sudani je rekao da je njegova vlada upozorila Sirijce na pogreške koje su se dogodile u Iraku nakon pada Saddama, kada je uslijedili sigurnosni vakuum pokrenuo godine sektaškog nasilja i porast oružanih ekstremističkih skupina. Posljednjih tjedana, sektaško nasilje u Siriji uzdrmalo je krhki poslijeratni oporavak zemlje.
Al-Sudani je pozvao trenutno vodstvo Sirije da nastavi “sveobuhvatan politički proces koji uključuje sve komponente i zajednice”.
“Ne želimo da se Sirija podijeli”, rekao je. “Ovo je neprihvatljivo i sigurno ne želimo nikakvu stranu prisutnost na sirijskom tlu”, očito aludirajući na napade Izraela u južnu Siriju.
