Nastavno na naš prethodni komentar o veličini američkog nuklearnog arsenala, u kojem je, između ostalog, bilo riječi i o službenom stavu Kine kada je riječ o uključivanju te zemlje u pregovore o ograničenju nuklearnog oružja između SAD-a i Rusije, objavljujemo tekst specijaliziranog američkog medija Air and Space Forces od 19. srpnja 2024. autora Unshina Lee Harpleya na sličnu temu.
Naime, kako navodi spomenuti autor, ranije ovog tjedna Kina je potvrdila kako prekida svoje pregovore o kontroli nuklearnog oružja sa SAD-om, kao osvetu za SAD-ov nastavak prodaje oružja Tajvanu. Ovaj potez pojačava “obrazac ponašanja” iz Pekinga, kažu stručnjaci.
“Dio njihovog cilja je povezati pitanje Tajvana s drugim pitanjima koja Washington smatra važnima”, rekao je Brian Hart, suradnik projekta China Power u Centru za strateške i međunarodne studije, za časopis Air & Space Forces. “U biti, oni kažu ‘SAD i Kina ne mogu postići napredak u pitanjima od strateške ili nacionalne važnosti bez rješavanja Tajvana’.”
Slična situacija dogodila se nakon posjeta tadašnje predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu u kolovozu 2022.; Peking je prekinuo brojna područja dijaloga i angažmana, uključujući ključna područja vojnog angažmana.
“Bilo je potrebno mnogo truda da se ponovno izgrade neka od tih područja dijaloga”, kaže Hart.
Dugo izbjegavali pregovore
Kina je dugo izbjegavala pregovore o nuklearnom oružju sa SAD-om i Rusijom. Usprkos tome što je Rusija obustavila razgovore sa SAD-om prošle godine, Washington je nastavio s bilateralnim angažmanom s Kinom kako bi spriječio nesporazume. Rasprave s Pekingom dobile su na snazi u posljednjih nekoliko mjeseci jer su obje nacije sudjelovale u poluslužbenim konzultacijama.
Sada je, međutim, napredak zaustavljen.
Osim što koristi Tajvan kao izgovor, Kina doživljava takve pregovore kao ograničavanje same sebe bez postizanja razine pariteta s drugim velikim nuklearnim silama poput SAD-a i Rusije, rekao je Daniel Rice, stručnjak za kinesku vojnu i političku strategiju u Centru Krulak za Inovacije i buduće ratovanje. Peking izbjegava obvezati se na sporazume o oružju kako bi izmjerio ne samo “temperaturno očitavanje” vanjskih odnosa, nego i spriječio da bude u nepovoljnom položaju kada se bavi tom temom, rekao je Rice.
“Omogućuje im samo veću fleksibilnost u načinu na koji pristupaju svojoj vojnoj modernizaciji”, nastavlja dalje. “Što se tiče nuklearne izgradnje, Kina želi imati vlastitu autonomiju u donošenju odluka. Postojanje službenog sporazuma, ako bi ikada dosegnuo tu točku, u osnovi bi ograničilo mogućnosti Pekinga tako što bi se u biti vezao lisicama za međunarodni ili barem bilateralni sporazum o tim stvarima.”
Meter o nuklearnim doktrinama dviju supersila: Što ima SAD a Rusija ne, i do čega to može dovesti
Razlika je još uvijek velika
Kineski brzi napredak u nuklearnoj energiji bio je značajna briga za SAD i njegove saveznike. Pentagon procjenjuje da bi Kina do 2030. mogla posjedovati više od 1000 operativnih nuklearnih bojevih glava, od kojih će mnoge biti raspoređene na razinama pripravnosti. Prošli tjedan na summitu NATO-a, savez je upozorio na kinesko širenje i diversifikaciju svog nuklearnog arsenala, ukazujući na “više bojevih glava i veći broj sofisticiranih sustava isporuke” i pozivajući Kinu da se uključi u pregovore o strateškom smanjenju rizika.
Trenutačni broj oružja nije velika briga za čelnike obrane SAD-a, budući da Washington drži oko 3700 nuklearnih bojevih glava , u usporedbi s procijenjenih 400 bojevih glava u Pekingu. Ali sa svojim značajnim ulaganjem u nuklearno oružje, Kinezi teže postizanju “više razine pariteta s Washingtonom i Moskvom, kako bi također mogli donositi odluke i baviti se ovim pitanjima s pozicije veće snage i donekle jednakosti”, rekao je Hart.
Sada, s obzirom kako i Kina i Rusija odbijaju pregovarati o mjerama za ograničavanje utrke u nuklearnom naoružanju, stručnjaci su zabrinuti. Povrh toga, napetosti su i dalje visoke oko Tajvanskog tjesnaca, dok Kina želi ojačati svoj arsenal kako bi imala “veću moć u slučaju tajvanskog scenarija”, prema Hartu.
Rusija prijeti raspoređivanjem nuklearnih raketa bez ‘unutarnjih ograničenja’
Nužna američka modernizacija
Ovo naglašava kritičnu modernizaciju Washingtonove nuklearne trijade.
“Način na koji se suprotstavljamo tim prijetnjama je odvraćanje, a ono mora biti potkrijepljeno vjerodostojnom snagom”, rekla je Jennifer Reeves, viša suradnica Mitchell Instituta za svemirske studije. “Nemamo mogućnosti voditi ovaj razgovor ako nas ne vide kao vjerodostojnu prijetnju. Ova zemlja mora dokapitalizirati svoje nuklearno poduzeće, i to što je moguće brže, brže i kompetentnije. Ovo traje već 30 godina.”
Pentagonova stalna nastojanja da modernizira nuklearnu trijadu uključuje nabavu 100 bombardera B-21 koji će zamijeniti naslijeđene B-1 i B-2 do 2030-ih, te nabavu kopnenog interkontinentalnog balističkog projektila Sentinel koji će zamijeniti zastarjeli Minuteman III. Unatoč prekoračenju troškova, Sentinel je preživio reviziju Ministarstva obrane i dobio zeleno svjetlo za nastavak ranije ovog mjeseca – što je Reeves naglasio kao “našu jedinu opciju u ovom trenutku”.
Nakon odluke Kine da prekine pregovore, State Department je rekao da kineski pristup ” potkopava stratešku stabilnost i povećava rizik od dinamike utrke u naoružanju”.
“Ali mi, Sjedinjene Države, ostat ćemo otvoreni za razvoj i provedbu konkretnih mjera za smanjenje rizika s Kinom”, rekao je glasnogovornik Pentagona Matthew Miller.
Dužnosnik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da je Kina spremna nastaviti razgovore s Washingtonom o međunarodnoj kontroli naoružanja, ali zahtijeva da SAD “mora poštivati” interese Kine u Tajvanu.
Više nije tajna. Evo s kolikim nuklearnim potencijalom raspolaže SAD
