Nacrt Zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista nije dobio potrebnu podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, iako je prethodno usvojen u Predstavničkom domu. Time je propala zakonska inicijativa koja je trebala sistemski urediti pravo građana na sudjelovanje u donošenju odluka i pravnu zaštitu od SLAPP tužbi.
Na prvom glasanju u Domu naroda zakon je dobio 33 glasa “za”, šest suzdržanih i devet protiv. No, nakon glasanja po klubovima naroda – koje je ključno za usvajanje – rezultat je bio 29 “za”, 14 suzdržanih i 10 protiv. Delegati SDA bili su suzdržani, a HDZ-ovi protiv, čime je zakon pao. Ponovno.
Zakon je mjesecima zagovarala delegatkinja Sanela Klarić, zastupnik Damir Nikšić, te Aarhus centar u BiH i Mreža Aarhus centara, upozoravajući da je krajnje vrijeme da se građani zakonski zaštite kada izraze svoje mišljenje – bez straha od tužbi, prijetnji i odmazde.
– Ako su zaista imali namjeru podržati zakon, što su radili svih ovih mjeseci? – pita Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Prema njenim riječima, delegatima su u posljednjih godinu dana dostavljena sva moguća pojašnjenja, uključujući i pozive na okrugli stol organiziran u lipnju.
– Tvrditi da im treba još vremena za “konsultacije sa strukom” jednostavno nije istina. To je dezavuiranje javnosti, poručila je Veljović.
2 milijuna KM za delegatske naknade – bez odgovornosti
Aarhus centar podsjeća da su u prvoj polovici ove godine delegati Doma naroda iz budžeta građana primili više od 2 milijuna KM, i to:
Profesionalni delegati: 2.026.022,66 KM
Neprofesionalni delegati: 34.733,80 KM
Savjetnici: 42.640,47 KM
Ukupno: 2.103.396,93 KM
– Za taj novac mogli su i morali znati više, poručuju iz Centra.
SLAPP tužbe guše građanski aktivizam
Bosna i Hercegovina je treća u Europi po broju SLAPP tužbi – strateških tužbi koje se koriste da se zastraše i ušutkaju građani koji kritiziraju moćnike. Aktivisti koji brane rijeke, šume, vodu i javno zdravlje redovno dobijaju prijetnje, pozive na saslušanja i tužbe, samo zato što su rekli “ne” štetnim odlukama.
Ovaj zakon trebao je biti sistematski odgovor države na takve zloupotrebe, ali politička volja, unatoč ranijim obećanjima, ponovno je izostala.
Poluprazna sala, pune plaće, prazna odgovornost
– U sali gdje sjedi 84 predstavnika naroda, tokom glasanja fotelje zjape prazne. Ulazi se i izlazi kao na modnoj pisti. Plate redovne, odgovornost nepostojeća. Građani to neće zaboraviti, poručuju iz Aarhus centra.
Zakon koji je 28. srpnja pao u Domu naroda nije tek pravni akt. To je poruka – da građani još uvijek nisu dobrodošli u politiku, da se još “čeka mišljenje struke”, dok se demokracija svodi na dvoranu punu praznih stolica.
