Neto investicije u Hrvatskoj znatno su ispod razina koje su bile prije globalne financijske krize, što je u skladu s europskim prosjekom, gdje su investicije smanjene za oko 550 milijardi eura nominalno godišnje, a pritom zaostajemo u ulaganjima u visokotehnološke sektore, jer većina novca za istraživanje i razvoj ide u srednjetehnološke sektore, a ne softversku industriju i biotehnologije, navode iz tvrtke McKinsey&Company.
Njihovo novo istraživanje, objavljeno pod nazivom “Investicije: Mjerenje pulsa europske konkurentnosti”, potvrđuje kako je investicijski puls Europe trenutno nizak te kako ona značajno zaostaje za SAD-om po pitanju investicija, koje su žila kucavica konkurentnosti, jer čine 70 do 80 posto rasta produktivnosti.
Kako ističu iz McKinseya, Hrvatska također bilježi nisku razinu investicija u najproduktivnije sketore. No, ističu i da su digitalna ekonomija, održivi razvoj i turizam neke od specifičnosti kojima Hrvatska može osnažiti svoje gospodarstvo i učiniti ga otpornijim na buduće disrupcije.
Zanimljivo istraživanje tvrtke McKinsey & Company: ‘Hrvati štede na namirnicama, radije biraju ove proizvode’
Podsjećaju i da je njihovo istraživanje iz 2022. godine pod nazivom “Digitalni izazivači na novoj granici” podcrtalo kako je Hrvatska u razdoblju između 2019. i 2021. godine zabilježila godišnji rast digitalne ekonomije od 16 posto te rast digitalne trgovine od čak 28 posto.
Također, tada je procijenjeno kako bi ICT industrija do 2030. godine mogla povećati svoju vrijednost do pet puta i iznositi oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj.
“Do 2030. godine Hrvatska bi mogla ostvariti godišnju prosječnu stopu rasta digitalne ekonomije od oko 12 posto. Za takav rast najviše bi mogla biti zaslužna ICT industrija koja ima potencijal rasta u prosjeku gotovo 20 posto godišnje. Nadalje, za razliku od mnogih europskih država, Hrvatska ima značajan potencijal u turizmu i održivom razvoju pa stoga investicije u ove sektore mogu biti ključne za dugoročni gospodarski rast i povećanje konkurentnosti na europskoj razini. Ne smijemo zaboraviti kako Hrvatska ima visoki udio malih i srednjih poduzeća koja čine okosnicu gospodarstva države, ali koja često imaju ograničene kapacitete za ulaganja u inovacije i tehnologiju. Povećanje dostupnosti rizničnog kapitala, kao što su rizični i privatni kapital, moglo bi značajno potaknuti njihov rast”, istaknuo je Tomislav Brezinščak, direktor McKinsey & Co. Adriatic.
Dodao je i da je dugoročna prijetnja domaćem tržištu rada i produktivnosti sve starija populacija te da je prijeko potrebno ulagati u obuku i prekvalifikaciju radne snage kako bi se ona mogla prilagoditi novim tržišnim potrebama.
“Fokus na uklanjanje regulatornih prepreka, povećanje ulaganja u inovacije i tehnologiju te prilagodba radne snage stoga će biti presudni za ostvarivanje budućeg gospodarskog rasta Hrvatske”, zaključio je Brezinščak.
HRVATSKI IT SEKTOR NA PREKRETNICI U 2023. usporio rast prihoda i izvoza, plaće u branši od 1500 do 2000 eura
