Izvorno je mjesec kolovoz imao posebnu svetkovinu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji kao odgovor na Drugi svjetski rat i ukazanja u Fatimi.
U Katoličkoj Crkvi su se s vremenom razvile određene pobožnosti povezane s pojedinim mjesecima u godini. Tako je, primjerice, mjesec lipanj postao posvećen Presvetom Srcu Isusovu jer blagdan Srca Isusova uvijek pada unutar tog mjeseca.
Kolovoz se s vremenom počeo povezivati s Bezgrješnim Srcem Marijinim, premda je danas teško točno odrediti zašto. Naime, u sadašnjem liturgijskom kalendaru ne postoji poseban blagdan Bezgrješnog Srca Marijina u kolovozu, a središnja marijanska proslava u tom mjesecu je Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, 15. kolovoza.
Utjecaj Drugog svjetskog rata i Fatime
Glavni razlog zašto je kolovoz postao mjesec Bezgrješnog Srca Marijina leži u vremenu Drugog svjetskog rata i pobožnosti pape Pija XII. prema Gospi Fatimskoj.
Tijekom 1940-ih, kada je svijet bio u nemiru, papa Pio XII. je 31. listopada 1942. godine, odgovarajući na zahtjeve Gospe Fatimske, posvetio svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu.
Kad se rat nastavio, Pio XII. ponovno se okrenuo Bezgrješnom Srcu. Dana 4. svibnja 1944., papa je ustanovio blagdan Bezgrješnog Srca Marijina na dan 22. kolovoza, osmi dan nakon svetkovine Uznesenja Marijina. Učinio je to s nakanom da se po Marijinu zagovoru izmoli: “mir među narodima, sloboda za Crkvu, obraćenje grešnika, ljubav prema čistoći i življenje kreposti.”
Taj je datum ostao službeni blagdan Bezgrješnog Srca Marijina sve do nakon Drugog vatikanskog sabora.
Gospa o Bezgrešnom Srcu: ‘Onome koga zagrlim obećavam spasenje’
Promjena datuma i nastavak pobožnosti
Nakon reforme Općeg rimskog kalendara, papa Pavao VI. odlučio je zamijeniti mjesta blagdanima Bezgrješnog Srca i Marijina Kraljevstva. Tako je blagdan Bezgrješnog Srca Marijina povezan s blagdanom Presvetog Srca Isusova (slavi se u subotu nakon toga blagdana, obično u lipnju), dok je blagdan Marijina Kraljevstva premješten na 22. kolovoza. Time se željelo istaknuti bliska povezanost Marijina Kraljevstva s njezinim slavnim Uznesenjem na nebo.
Unatoč toj promjeni, mnogi su vjernici nastavili doživljavati kolovoz kao mjesec Bezgrješnog Srca Marijina – smatrajući da poruka Gospe Fatimske treba odjekivati i izvan liturgijskih kalendarskih okvira.
Dakle, kolovoz nije službeno određen od strane Crkvene hijerarhije kao „mjesec Bezgrješnog Srca Marijina“, ali je ta pobožnost nastala kao plod povijesnih okolnosti – osobito Drugog svjetskog rata i ukazanja u Fatimi – i do danas ostaje duboko usađena u srca mnogih katolika diljem svijeta, piše Aleteia.
Padre Pio: ‘Ovo je jedino utočište u apokalipsi, jedino mjesto gdje sotona ne može ući’
